Poremećaji spavanja (nesanica): uzroci

Patogeneza (razvoj bolesti)

Patogeneza različitih oblika nesanica je vrlo raznolik i ne može se objasniti uobičajenim patomehanizmom. Kronično stres značajno narušava kvalitetu sna. Kortizol razine su izrazito povišene u nesanica. Stres a rezultirajući povišen Kortizol razine aktiviraju triptofan-razgrađujući enzim triptofan pirolaza. Triptofan je neophodan za proizvodnju dva važna neurotransmitera serotonina i melatonin. Kroz stvaranje serotonina, triptofan ima neizravni utjecaj na spavanje i kroz njegovo antidepresiv učinak, na opće raspoloženje. Melatonin, hormon epifize, djeluje na promicanje sna i kontrolira dnevno-noćni ritam. Povećana Kortizol smanjuje faze dubokog sna i REM spavanje. Nadalje, povećani okidači kortizola nesanica, Osim toga, melatonin proizvodnja se smanjuje, a prevalencija (učestalost bolesti) od poremećaji spavanja povećava se kod oba spola s oko 50 godine starosti. Za temu "spavanje, faze spavanja, faze spavanja, ritmovi spavanja itd." vidi pod istoimenom temom. O važnosti melatonina ili triptofana i spavanja pogledajte dolje „Melatonin“ i „Triptofan“.

Etiologija (uzroci)

Biografski uzroci

  • Genetski teret
    • Često obiteljski: nasljednost (nasljednost) nesanice ili održavanje sna procjenjuje se na 59% kod žena i 38% kod muškaraca; studija povezanosti genoma (GWAS) s 113,006 XNUMX sudionika identificirala je sedam rizičnih gena za nesanicu; među njima je i gen "MEIS1", koji je već identificiran kao rizični gen za sindrom nemirnih nogu (vidi dolje sindrom nemirnih nogu); sada je poznato da 956 gena na 202 različita mjesta genoma utječu na karakteristike spavanja.
    • Mjesečarenje (moonstruck, somnambulizam): tri i sedam puta veći u slučaju jednog i dva pogođena roditelja.
    • Noćni strahovi (Pavor nocturnus); obiteljski skupljeni, ali u manjoj mjeri od mjesečarenje.
      • Genetski poremećaji
        • Huntingtonova horea (sinonimi: Huntingtonova horea ili Huntingtonove bolesti; starije ime: Ples sv. Vida) - genetski poremećaj s autosomno dominantnim nasljeđivanjem koji karakteriziraju nehotični, nekoordinirani pokreti praćeni mlitavim tonusom mišića.
        • Fatalna obiteljska nesanica (smrtonosna obiteljska nesanica) - genetski poremećaj s autosomno-dominantnim nasljeđivanjem; spongiformna encefalopatija (TSE); koju karakterizira vatrostalna nesanica sa snovima i halucinacijama; motoričke smetnje i eventualno demencija koja se javlja kasno u svom toku
        • Nasljedna ataksija - autosomno recesivni ili autosomno dominantni nasljedni (ADCA = autosomno dominantni cerebelarni ataksiji) poremećaji kretanja (ataksije); simptomi uključuju sve veću nesigurnost u hodu, disfunkciju fine motorike, nejasan govor i poremećaje pokreta oka
  • Starost - sve veća dob (smanjuju se faze dubokog sna i dubine sna, povećava se tendencija buđenja noću).
  • Hormonski čimbenici
    • 17-Beta estradiol fluktuacija, nedostatak i pad kod žena.
    • Za vrijeme menstruacija (menstruacija).
    • U i nakon perimenopauze - prijelazna faza između premenopauze i postmenopauze; različita duljina godina prije menopauza (menopauza u žena) - oko pet godina - i nakon menopauze (1-2 godine).
    • Andropauza (menopauza kod muškaraca)
  • Zanimanja - zanimanja sa smjenskim radom (noćni rad, rotirajuća smjena i večernji rad); zanimanja (piloti, kabinska posada) koja dovesti do jet lag (putovanje kroz više vremenskih zona).

Uzroci ponašanja

  • Ishrana
    • Fiziološki uzroci - jesti ili piti noću.
  • Potrošnja stimulansa
    • Alkohol
    • Kava, čaj (kofein)
    • Duhan (pušenje)
  • Upotreba droga
  • Tjelesna aktivnost
    • Nepomičnost i krevet (česti uzroci nesanice u starijih osoba).
    • Aktivnost sjedenja ili predugo sjedenje.
    • Natjecateljski sportovi
    • Profesionalni sportovi
    • Intenzivno vježbanje <1 sat prije spavanja → duže vrijeme za spavanje i manje ukupnog sna
  • Psihosocijalna situacija
    • Psihološki uzroci poput bijesa, neriješenih problema, bračnih kriza, stresnih situacija, prekomjernog rada, pritiska za obavljanje posla.
    • Korištenje računala i interneta: pokazana je snažna povezanost sa:
      • Djevojčice: pretjerano slušanje glazbe (≥ 3 h dnevno).
      • Dječaci: Korištenje računala ili Interneta (≥ 3 h dnevno).
      • Ukupno vrijeme provedeno ispred zaslona elektroničkog uređaja (≥ 8 h / dnevno).
      • kroničan stres (uključujući na poslu; rad u smjenama).
  • Nedostatak uobičajenog rituala spavanja ili loša higijena spavanja.
  • Pretežak (BMI ≥ 25; gojaznost) - povezan je i s apnejom u snu.

Uzroci povezani s bolestima

Respiratorni sustav (J00-J99)

Endokrine, prehrambene i metaboličke bolesti (E00-E90).

  • Andropauza (muška menopauza)
  • Hipertireoza (hipertireoza)
  • Klimakterijski (menopauza kod žena; npr. vruće trepće).

Čimbenici koji utječu zdravlje statusa i koji vodi do zdravstvo iskorištenost (Z00-Z99).

  • Sindrom izgaranja

Kardiovaskularni sustav (I00-I99)

  • Apopleksija (moždani udar)
  • Zatajenje srca (srčana insuficijencija)

Usta, jednjak (jednjak), želudac, i crijeva (K00-K67; K90-K93).

  • Gastroezofagealna refluksna bolest (sinonimi: GERB, gastroezofagealna refluksna bolest; gastroezofagealna refluksna bolest (GERD); gastroezofagealna refluksna bolest (refluksna bolest); gastroezofagealni refluks; refluksni ezofagitis; refluksna bolest; refluksni ezofagitis; peptični ezofagitis ezofagitis) ) uzrokovane patološkim refluksom kiselog želučanog soka i drugog želučanog sadržaja [75% slučajeva nema tipičnih simptoma! Nadraživanje grla, promuklost, kašalj, “astma”]

Mišićno-koštani sustav i vezivno tkivo (M00-M99).

Novotvorine - tumorske bolesti (C00-D48).

  • Tumori mozga

Psiha - živčani sustav (F00-F99; G00-G99)

  • Ovisnost o alkoholu
  • Anksiozni poremećaji
  • Bipolarni poremećaj (manično-depresivni poremećaj)
  • Kronična bol
  • Demencija
  • Depresija
  • Ovisnost o drogi
  • Distonija - krovni pojam za neurološke poremećaje u kojima je poremećena pokretljivost određenih dijelova tijela, bez da se na to poremećaje može utjecati po volji.
  • Epilepsija - neurološka bolest koja dovodi do napadaja.
  • Idiopatska nesanica - poremećaj spavanja bez očitog uzroka.
  • Manija (patološki raspoloženje)
  • meningitis (meningitis)
  • Meningoencefalitis - kombinirano upala mozga (encefalitis) I moždanih ovojnica (meningitis).
  • Alzheimerova bolest
  • Parkinsonova bolest (paraliza koja trese)
  • Multipla skleroza (MS) - neurološka bolest koja dovodi do višestrukog oštećenja središnjeg živčani sustav zbog kroničnog upalnog odgovora.
  • Narkolepsija - bolest koja obično započinje u djetinjstvo i dovodi do napadaja kratkog spavanja.
  • Sindrom opstruktivne apneje u snu (OSAS) - karakterizira zapreka ili potpuno zatvaranje gornjih dišnih putova tijekom spavanja; najčešći oblik apneje u snu.
  • Panični poremećaj
  • Parasomnija (noćne more, Pavor nocturnus i mjesečarenje/ somnabulizam).
  • Parkinsonov sindrom - neurološka bolest (ekstrapiramidalni sindrom uslijed degeneracije dopaminergičnih neurona u substantia nigra).
  • Polineuropatije - periferne bolesti živčani sustav koji utječu na višestruke živci.
  • Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
  • Prionske bolesti - najčešća klinička manifestacija je Creutzfeld-Jakobova bolest.
  • Psihoza
  • Psihofiziološka nesanica - nesanica zbog emocionalne napetosti.
  • Sindrom nemirnih nogu (RLS; sindrom nemirnih nogu) / noćni periodični noga sindrom pokreta.
  • Shizofrenija - psihijatrijski poremećaj koji uzrokuje promjene u mislima, percepciji i ponašanju.
  • Sindrom središnje apneje u snu (SAS) - karakterizira ponavljano zaustavljanje disanja zbog nedostatka aktivacije respiratornih mišića (epizodna inhibicija respiratornog nagona).

Simptomi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi koji nisu drugdje klasificirani (R00-R99)

  • Cefalgija (glavobolja)
  • Nokturija (mokrenje noću)
  • Pruritus (svrbež)
  • Bol, nespecificirano (npr. kod kroničnih bolesti).

Genitourinarni sustav (bubrezi, mokraćni sustav - reproduktivni organi) (N00-N99).

  • Benigne hiperplazije prostate (BPH; benigno povećanje prostate) → nokturija (pojačano mokrenje noću).
  • Simptomi donjeg mokraćnog sustava (LUTS); u ili kroz poremećaje spavanja također su faktor rizika za veću ozbiljnost LUTS-a.

Ozljede, trovanja i druge posljedice vanjskih uzroka (S00-T98).

Liječenje

* Primjenjuje se u malim dozama, levodopa čini se da potiče spavanje, ali supresivno kod većih doza. * * Ograničeno sposobnost voziti zbog iznenadnih napada spavanja.

operacije

Izloženost okoliša - Otrovanja (trovanja).

  • Fizički uzroci - poremećaj sna izazvan nadmorskom visinom, buka (posebno noćna buka / buka iz zrakoplova), jaka svjetla, visoke temperature itd.
  • Otrovi za stanovanje i okoliš - iverice, boje, drvo konzervansi, zidne boje, podne obloge itd.

Ostali uzroci

  • noćne more
  • Nedostatak socijalnog kontakta, usamljenost, zabrinutost (česti uzroci nesanice u starosti).
  • Graviditet (trudnoća)
  • Mehanički srce ventil (→ buka ventila); preporuka: spavajte na desnoj strani (smanjuje buku).
  • Poremećaj bioritma
    • Svjetlost čitača e-knjiga, pametnih telefona, prijenosnih računala ili tablet računala (veći plavi sadržaj od noćne svjetiljke) s odgodom prebacuje interni sat u način mirovanja.
    • Promjena vremenske zone (jet lag) Itd
  • Hrkanje

poremećaji spavanja i njihovi učinci na širok raspon važnih tjelesnih i mentalnih funkcija glavni su čimbenik koji uzrokuje i izaziva važnost u brojnim mehanizmima starenja. Poremećaji spavanja mogu i sami biti simptom procesa starenja.