Patogeneza (razvoj bolesti)
Patogeneza različitih oblika nesanica je vrlo raznolik i ne može se objasniti uobičajenim patomehanizmom. Kronično stres značajno narušava kvalitetu sna. Kortizol razine su izrazito povišene u nesanica. Stres a rezultirajući povišen Kortizol razine aktiviraju triptofan-razgrađujući enzim triptofan pirolaza. Triptofan je neophodan za proizvodnju dva važna neurotransmitera serotonina i melatonin. Kroz stvaranje serotonina, triptofan ima neizravni utjecaj na spavanje i kroz njegovo antidepresiv učinak, na opće raspoloženje. Melatonin, hormon epifize, djeluje na promicanje sna i kontrolira dnevno-noćni ritam. Povećana Kortizol smanjuje faze dubokog sna i REM spavanje. Nadalje, povećani okidači kortizola nesanica, Osim toga, melatonin proizvodnja se smanjuje, a prevalencija (učestalost bolesti) od poremećaji spavanja povećava se kod oba spola s oko 50 godine starosti. Za temu "spavanje, faze spavanja, faze spavanja, ritmovi spavanja itd." vidi pod istoimenom temom. O važnosti melatonina ili triptofana i spavanja pogledajte dolje „Melatonin“ i „Triptofan“.
Etiologija (uzroci)
Biografski uzroci
- Genetski teret
- Često obiteljski: nasljednost (nasljednost) nesanice ili održavanje sna procjenjuje se na 59% kod žena i 38% kod muškaraca; studija povezanosti genoma (GWAS) s 113,006 XNUMX sudionika identificirala je sedam rizičnih gena za nesanicu; među njima je i gen "MEIS1", koji je već identificiran kao rizični gen za sindrom nemirnih nogu (vidi dolje sindrom nemirnih nogu); sada je poznato da 956 gena na 202 različita mjesta genoma utječu na karakteristike spavanja.
- Mjesečarenje (moonstruck, somnambulizam): tri i sedam puta veći u slučaju jednog i dva pogođena roditelja.
- Noćni strahovi (Pavor nocturnus); obiteljski skupljeni, ali u manjoj mjeri od mjesečarenje.
- Genetski poremećaji
- Huntingtonova horea (sinonimi: Huntingtonova horea ili Huntingtonove bolesti; starije ime: Ples sv. Vida) - genetski poremećaj s autosomno dominantnim nasljeđivanjem koji karakteriziraju nehotični, nekoordinirani pokreti praćeni mlitavim tonusom mišića.
- Fatalna obiteljska nesanica (smrtonosna obiteljska nesanica) - genetski poremećaj s autosomno-dominantnim nasljeđivanjem; spongiformna encefalopatija (TSE); koju karakterizira vatrostalna nesanica sa snovima i halucinacijama; motoričke smetnje i eventualno demencija koja se javlja kasno u svom toku
- Nasljedna ataksija - autosomno recesivni ili autosomno dominantni nasljedni (ADCA = autosomno dominantni cerebelarni ataksiji) poremećaji kretanja (ataksije); simptomi uključuju sve veću nesigurnost u hodu, disfunkciju fine motorike, nejasan govor i poremećaje pokreta oka
- Genetski poremećaji
- Starost - sve veća dob (smanjuju se faze dubokog sna i dubine sna, povećava se tendencija buđenja noću).
- Hormonski čimbenici
- 17-Beta estradiol fluktuacija, nedostatak i pad kod žena.
- Za vrijeme menstruacija (menstruacija).
- U i nakon perimenopauze - prijelazna faza između premenopauze i postmenopauze; različita duljina godina prije menopauza (menopauza u žena) - oko pet godina - i nakon menopauze (1-2 godine).
- Andropauza (menopauza kod muškaraca)
- Zanimanja - zanimanja sa smjenskim radom (noćni rad, rotirajuća smjena i večernji rad); zanimanja (piloti, kabinska posada) koja dovesti do jet lag (putovanje kroz više vremenskih zona).
Uzroci ponašanja
- Ishrana
- Fiziološki uzroci - jesti ili piti noću.
- Potrošnja stimulansa
- Alkohol
- Kava, čaj (kofein)
- Duhan (pušenje)
- Upotreba droga
- amfetamini (neizravni simpatomimetik): Ekstaza (3,4-metilendioksi-N-metilamfetamin, MDMA), kristalni met (metamfetamin) Ili metilfenidati.
- konoplja (hašiš i marihuana).
- Kokain
- Tjelesna aktivnost
- Nepomičnost i krevet (česti uzroci nesanice u starijih osoba).
- Aktivnost sjedenja ili predugo sjedenje.
- Natjecateljski sportovi
- Profesionalni sportovi
- Intenzivno vježbanje <1 sat prije spavanja → duže vrijeme za spavanje i manje ukupnog sna
- Psihosocijalna situacija
- Psihološki uzroci poput bijesa, neriješenih problema, bračnih kriza, stresnih situacija, prekomjernog rada, pritiska za obavljanje posla.
- Korištenje računala i interneta: pokazana je snažna povezanost sa:
- Djevojčice: pretjerano slušanje glazbe (≥ 3 h dnevno).
- Dječaci: Korištenje računala ili Interneta (≥ 3 h dnevno).
- Ukupno vrijeme provedeno ispred zaslona elektroničkog uređaja (≥ 8 h / dnevno).
- kroničan stres (uključujući na poslu; rad u smjenama).
- Nedostatak uobičajenog rituala spavanja ili loša higijena spavanja.
- Pretežak (BMI ≥ 25; gojaznost) - povezan je i s apnejom u snu.
Uzroci povezani s bolestima
Respiratorni sustav (J00-J99)
- Alergijski rinitis (alergijski rinitis; sijeno groznica).
- Bronhijalna astma
- Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
- Kronični rinosinusitis (CRS; istodobna upala nosna sluznica ("Rinitis") i sluznice paranazalnih sinusa ( „upala sinusa“)).
Endokrine, prehrambene i metaboličke bolesti (E00-E90).
- Andropauza (muška menopauza)
- Hipertireoza (hipertireoza)
- Klimakterijski (menopauza kod žena; npr. vruće trepće).
Čimbenici koji utječu zdravlje statusa i koji vodi do zdravstvo iskorištenost (Z00-Z99).
- Sindrom izgaranja
Kardiovaskularni sustav (I00-I99)
- Apopleksija (moždani udar)
- Zatajenje srca (srčana insuficijencija)
Usta, jednjak (jednjak), želudac, i crijeva (K00-K67; K90-K93).
- Gastroezofagealna refluksna bolest (sinonimi: GERB, gastroezofagealna refluksna bolest; gastroezofagealna refluksna bolest (GERD); gastroezofagealna refluksna bolest (refluksna bolest); gastroezofagealni refluks; refluksni ezofagitis; refluksna bolest; refluksni ezofagitis; peptični ezofagitis ezofagitis) ) uzrokovane patološkim refluksom kiselog želučanog soka i drugog želučanog sadržaja [75% slučajeva nema tipičnih simptoma! Nadraživanje grla, promuklost, kašalj, “astma”]
Mišićno-koštani sustav i vezivno tkivo (M00-M99).
- Fibromyalgia (sindrom fibromialgije) - sindrom koji može dovesti do Kronična bol (najmanje 3 mjeseca) u više dijelova tijela.
Novotvorine - tumorske bolesti (C00-D48).
- Tumori mozga
Psiha - živčani sustav (F00-F99; G00-G99)
- Ovisnost o alkoholu
- Anksiozni poremećaji
- Bipolarni poremećaj (manično-depresivni poremećaj)
- Kronična bol
- Demencija
- Depresija
- Ovisnost o drogi
- Distonija - krovni pojam za neurološke poremećaje u kojima je poremećena pokretljivost određenih dijelova tijela, bez da se na to poremećaje može utjecati po volji.
- Epilepsija - neurološka bolest koja dovodi do napadaja.
- Idiopatska nesanica - poremećaj spavanja bez očitog uzroka.
- Manija (patološki raspoloženje)
- meningitis (meningitis)
- Meningoencefalitis - kombinirano upala mozga (encefalitis) I moždanih ovojnica (meningitis).
- Alzheimerova bolest
- Parkinsonova bolest (paraliza koja trese)
- Multipla skleroza (MS) - neurološka bolest koja dovodi do višestrukog oštećenja središnjeg živčani sustav zbog kroničnog upalnog odgovora.
- Narkolepsija - bolest koja obično započinje u djetinjstvo i dovodi do napadaja kratkog spavanja.
- Sindrom opstruktivne apneje u snu (OSAS) - karakterizira zapreka ili potpuno zatvaranje gornjih dišnih putova tijekom spavanja; najčešći oblik apneje u snu.
- Panični poremećaj
- Parasomnija (noćne more, Pavor nocturnus i mjesečarenje/ somnabulizam).
- Parkinsonov sindrom - neurološka bolest (ekstrapiramidalni sindrom uslijed degeneracije dopaminergičnih neurona u substantia nigra).
- Polineuropatije - periferne bolesti živčani sustav koji utječu na višestruke živci.
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
- Prionske bolesti - najčešća klinička manifestacija je Creutzfeld-Jakobova bolest.
- Psihoza
- Psihofiziološka nesanica - nesanica zbog emocionalne napetosti.
- Sindrom nemirnih nogu (RLS; sindrom nemirnih nogu) / noćni periodični noga sindrom pokreta.
- Shizofrenija - psihijatrijski poremećaj koji uzrokuje promjene u mislima, percepciji i ponašanju.
- Sindrom središnje apneje u snu (SAS) - karakterizira ponavljano zaustavljanje disanja zbog nedostatka aktivacije respiratornih mišića (epizodna inhibicija respiratornog nagona).
Simptomi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi koji nisu drugdje klasificirani (R00-R99)
- Cefalgija (glavobolja)
- Nokturija (mokrenje noću)
- Pruritus (svrbež)
- Bol, nespecificirano (npr. kod kroničnih bolesti).
Genitourinarni sustav (bubrezi, mokraćni sustav - reproduktivni organi) (N00-N99).
- Benigne hiperplazije prostate (BPH; benigno povećanje prostate) → nokturija (pojačano mokrenje noću).
- Simptomi donjeg mokraćnog sustava (LUTS); u ili kroz poremećaje spavanja također su faktor rizika za veću ozbiljnost LUTS-a.
Ozljede, trovanja i druge posljedice vanjskih uzroka (S00-T98).
- Traumatična ozljeda mozga (TBI).
Liječenje
- Alfa-2 agonist (tizanidin)
- Antibiotik
- Kinoloni (cinoksacin, ciprofloksacin kliokinol, danofloksacin, difloksacin, enrofloksacin, fleroksacin, flumekin, gatifloksacin, grepafloksacin, ibafloksacin, levofloksacin, Marbofloksacin, Moksifloksacin, Nalidiksična kiselina, Norfloksacina, Ofloksacin, Orbifloksacin, Oksolinska kiselina, Piperidinska kiselina, Sarafloksacin, Sparfloksacin, Temafloksacin, Nadifloksacin).
- antiaritmika
- Ic antiaritmici (flekainid).
- antikolinergici (darifenacin, solifenacin, tolterodin).
- Antidementi (npr. piracetam).
- Antidepresivi
- Noradrenergični i specifični serotonergični antidepresivi (NaSSA) - mirtazapin.
- Selektivni inhibitori ponovnog uzimanja dopamina i norepinefrina (neznatno i serotonina) (NDRI) - bupropion
- selektivan norepinefrin inhibitor ponovne pohrane (NARI) - reboksetin, viloksazin.
- selektivan serotonina inhibitori ponovnog preuzimanja (SSRI) - citalopram, fluoksetin, paroksetin, sertralin, trazodon).
- Selektivni serotonin-norepinefrin inhibitori ponovnog preuzimanja (SSNRI) - duloksetin, venlafaksin.
- Triciklično antidepresivi (TCA) - amitriptilin, amitriptilin oksid, klomipramin, desipramin, doksepin, imipramin, opipramol, nortriptilin, trimipramin).
- antihistaminici (ketotifen).
- Antimalariji (atovaquone, klorokin, progvanil).
- Antiparkinsonija agenti (levodopa*, pergolid, pramipcksol* *).
- Antipsihotici (neuroleptici).
- Atipični antipsihotici (neuroleptici) - aripiprazola.
- Antisimpatičan droge (alfa-metildopa).
- Astma lijekovi (npr. teofilin, β-simpatomimetici).
- Agonisti Α2-receptora (klonidin, moksonidin).
- Beta-blokatori, lokalni (betaksolol, timolol).
- Beta-blokatori, sistemski
- Neselektivni beta-blokatori (npr. karvedilol, pindolol, propranololsoltalol).
- Selektivni beta blokatori (npr. atenolol, acebutolol, betaksolol, bisoprolol, celiprolol, nebivolol, metoprolol).
- Kalcij senzibilizator (levosimendan).
- Hormoni
- dopamin agonisti (prolaktin inhibitori) - bromokriptin, kabergolin, lisurid, pramipcksol, ropinirol.
- Glukokortikoidi / steroidi
- Oralni kontraceptivi (ne-REM faza spavanja povišena, povišena tjelesna temperatura) [poremećaji spavanja, posebno na početku korištenja].
- tiroksin (hormon štitnjače).
- MAO inhibitori (moklobemid, tranilcipromin).
- Lijekovi koji sadrže kofein (Npr guarane) Ili teofilin.
- Monoklonalni antitijela - pertuzumab, trastuzumab.
- Inhibitori MTOR (everolimus, temsirolimus).
- Inhibitor multi-tirozin kinaze (vandetaniba).
- Nesteroidna protuupalna droge (NSAID) ili NSAID (nesteroidni protuupalni lijekovi) - acetilsalicilna kiselina (KAO), indometacin.
- Nikotin agonisti (vareniklin).
- Opioidni antagonisti (nalmefen, naltreksonom).
- Fitoterapeutici (ginseng).
- Inhibitori protonske pumpe (inhibitori protonske pumpe, PPI; blokatori kiseline) - esomeprazol, lanzoprazol, omeprazol, pantoprazol, rabeprazol.
- Psihotropne tvari / psihostimulansi poput amfetamin i njegovih derivata ephedrine or pseudoefedrin; metilfenidati (MPH); modafinil.
- sedativi (bromazepam, oksazepam).
- Simpatomimetici (etilefrin)
- Tirozin inhibitori kinaze (vandetaniba).
- antivirusni lijekovi
- Nenukleozidni inhibitori reverzne transkriptaze (NNRTI) - efavirenz, nevirapin, rilpivirin.
- Analozi nukleozida (entecavir, lamivudin, telbivudin).
- Analozi nukleozida (aciklovir, brivudin, cidofovir, famciklovir, foskarnet, ganaciklovir, valaciklovir).
- Citokini (interferon ß-1a, interferon ß-1b, glatiramer acetat).
* Primjenjuje se u malim dozama, levodopa čini se da potiče spavanje, ali supresivno kod većih doza. * * Ograničeno sposobnost voziti zbog iznenadnih napada spavanja.
operacije
Izloženost okoliša - Otrovanja (trovanja).
- Fizički uzroci - poremećaj sna izazvan nadmorskom visinom, buka (posebno noćna buka / buka iz zrakoplova), jaka svjetla, visoke temperature itd.
- Otrovi za stanovanje i okoliš - iverice, boje, drvo konzervansi, zidne boje, podne obloge itd.
Ostali uzroci
- noćne more
- Nedostatak socijalnog kontakta, usamljenost, zabrinutost (česti uzroci nesanice u starosti).
- Graviditet (trudnoća)
- Mehanički srce ventil (→ buka ventila); preporuka: spavajte na desnoj strani (smanjuje buku).
- Poremećaj bioritma
- Svjetlost čitača e-knjiga, pametnih telefona, prijenosnih računala ili tablet računala (veći plavi sadržaj od noćne svjetiljke) s odgodom prebacuje interni sat u način mirovanja.
- Promjena vremenske zone (jet lag) Itd
- Hrkanje
poremećaji spavanja i njihovi učinci na širok raspon važnih tjelesnih i mentalnih funkcija glavni su čimbenik koji uzrokuje i izaziva važnost u brojnim mehanizmima starenja. Poremećaji spavanja mogu i sami biti simptom procesa starenja.