Koronarna bolest srca (CHD)

Sinonimi u širem smislu

Ishemijska bolest srca, stenoza koronarne arterije, angina pektoris, koronarni sindrom, stezanje u prsima, bol u lijevom prsnom košu Hipertenzija, srčani udar

Definicija

koronarni srce bolest (CHD) je a stanje u kojem je koronarne arterije koji opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima. The krv protok u krunicama je smanjen, tako da se srce je slabije opskrbljena. Najčešći uzrok koronarne bolesti srce bolest u industrijaliziranim zemljama je ateroskleroza (tzv arterioskleroza) od koronarne arterije.

Zidovi posuđe stvrdne, posuda gubi elastičnost, a promjer posude se smanjuje. Ograničenje krv protok dovodi do koronarne insuficijencije, tj. koronarne posuđe više ne može zadovoljiti srčanu potrebu za kisikom; postoji neusklađenost između opskrbe kisikom i potražnje srčanog mišića, što rezultira ishemijom miokarda, tj. nedostatkom ili smanjenom opskrbom srca kisikom.

Učestalost CHD i incidencija u populaciji

Koronarna bolest srca i njezine posljedice najčešći su uzrok smrti u zapadnim industrijskim zemljama. Doživotna vjerojatnost zaraze CHD iznosi 30% za muškarce i 15% za žene. Bol u prsima (angina pectoris) ili a srčani napad su često prvi simptomi koronarne bolesti arterija sužavanje.

Uzroci

koronarni arterija bolest je multikauzalni proces bolesti. To znači da razvoj bolesti uzrokuju različiti čimbenici. Takozvani kardiovaskularni faktori rizika igraju važnu ulogu.

Pušenje, pretežak, dijabetes melitus i visok krv razina lipida povećava rizik od razvoja koronarne bolesti srca. Kalcifikacija arterija (ovo je poznato kao arterioskleroza) smatra se glavnim uzročnikom bolesti. Konačno, koronarna bolest srca uzrokuje suženje arterija.

Koronarne arterije su krv posuđe koji leže oko srca poput vijenca i opskrbljuju ga kisikom. Sužavanje srčanih zidova uzrokovano je naslagama masti i kalcijum, takozvane plakete. Zbog tih suženja zahvaćeni dijelovi srca više se ne mogu opskrbljivati ​​s dovoljno kisika.

To je često posebno izraženo pod fizičkim stresom i uzrokuje simptome. Pušenje Malo vježbanja Nezdrava prehrana Prekomjerna težina Trajno povišene vrijednosti lipida u krvi (posebno povišeni LDL kolesterol i sniženi HDL kolesterol) Dijabetes (dijabetes melitus) Visok krvni tlak (arterijska hipertenzija) Stres, emocionalno naprezanje Povećana dob Nasljedna sklonost arteriosklerozi

  • Pušenje
  • Mali pokret
  • Nezdrava prehrana
  • Pretežak
  • Trajno povišene vrijednosti lipida u krvi (posebno povišeni LDL kolesterol i sniženi HDL kolesterol)
  • Dijabetes mellitus
  • Visok krvni tlak (arterijska hipertenzija)
  • Stres, emocionalno naprezanje
  • Povećana dob
  • Nasljedna sklonost otvrdnjavanju arterija (arterioskleroza)

Konzumacija alkohola u pravilu nije zabranjena u slučajevima koronarne bolesti srca. Umjerena potrošnja od 1 do 2 naočale vina ili piva povremeno je kompatibilno s bolešću.

Povećana konzumacija alkohola ne dovodi izravno do a srčani napad, ali je unatoč tome nezdrava. Alkohol pospješuje razvoj pretežak i utječe na neke lijekove. Neki znanstvenici preporučuju povremenu konzumaciju alkohola, jer smanjuje kardiovaskularni rizik. Govori se o 25 grama s muškarcem i 15 grama sa ženom na dan, pri čemu se nikako ne smije piti svaki dan.