sedativi

Uvod

Pojam sedativ uključuje razne lijekove koji djeluju smirujuće ili smanjuju aktivnost na tijelo. Sedativi se nazivaju i sedativima (jednina: sedativ, od latinskog „sedare“ = smirivanje), hipnotičkimtablete za spavanje), narkotici ili sredstva za smirenje (za ublažavanje napetosti).

Područja primjene i učinka

Sedativi se koriste za terapiju nemira. Ovo je područje primjene vrlo sveobuhvatno, jer je nemir izraz mnogih tjelesnih i / ili psiholoških poremećaja. Stanja tjeskobe ublažavaju i sedativi.

Učinkom sedativa prigušuje se svjesna percepcija, što dodatno stvara udaljenost od strahova. Međutim, to se ne smije miješati s anksiolizom, ciljanom terapijom anksioznosti. Nadalje, sredstva za smirenje djeluju na san.

Kao rezultat, kod uzimanja tableta za smirenje dolazi do većeg umora i lakše je zaspati. Uz terapiju nemira i tjeskobe, sedativi se koriste i u kirurškoj medicini. Takozvana premedikacija prije operacije olakšava pacijenta jer sedativi smanjuju subjektivni stres za pacijenta.

Sedativi (sredstva za smirenje) također su potrebni tijekom operacije za izazivanje i održavanje anestezije. Sedativi se također koriste u jedinicama intenzivne njege. Tamo su smješteni mnogi teško bolesni pacijenti koji su umjetno prozračeni i takvu terapiju mogu podnijeti samo sedativima.

Sljedeće važno područje primjene sedativa je lijek za hitne slučajeve. Nakon nesreća ili traumatičnih iskustava, često je potrebno pružiti sedative pacijentima koji se nalaze šok, nemirni i / ili tjeskobni kako bi ublažili nemir i tjeskobu i olakšali početni medicinski tretman i lakši prijevoz do bolnice. Ukratko, sedativi se koriste za nesanica, unutarnji nemir, tjeskoba, anksioznost i panični poremećaji i za indukciju anestezija.

Pregled različitih skupina aktivnih sastojaka

Teško je napraviti jasnu razliku između sedativa, jer mnogi lijekovi imaju sedativni učinak. Međutim, za mnoge lijekove umirenje nije željeni učinak, već neželjeni učinak ili nuspojava. Prije nego što se ukratko objasne različite skupine aktivnih tvari, dan je kratki pregled koji se lijekovi smatraju sedativima zbog svog sedativnog učinka: Benzodiazepini, antidepresivi, narkotici, barbiturati, neuroleptici, opioidi, antihistaminici i alfa-2 agonisti djeluju umirujuće i stoga se koriste kao sedativi.

Doziranje

Sedative treba pažljivo dozirati i uzimati samo u količini koju je propisao liječnik. Nadalje, mnogi lijekovi za smirenje imaju takozvani "efekt stropa" (učinak zasićenja) ako se uzimaju previsoke doze. Ovaj učinak opisuje činjenicu da se unatoč velikim dozama ne pojavljuje učinak sredstava za smirenje.

Ovaj se fenomen temelji na činjenici da su aktivni sastojci već zauzeti sve receptore i stoga povećanje aktivne tvari više ne može uzrokovati učinak, već najviše nepoželjne nuspojave. Međutim, tolerancija može nastati i u kontekstu dugotrajne uporabe sredstava za smirenje. Zbog te tolerancije potrebno je uzimati veće količine sedativa kako bi se izazvala ista reakcija. Uz to, sedativi mogu potaknuti ovisnost ili ovisnost. Stoga sedative ne treba naglo prekinuti, već ih treba eliminirati polaganim smanjivanjem doze.