Anatomija | Fascije

Anatomija

Površinske fascije nalaze se izravno ispod kože i potkožica i vrlo su elastične i sposobne apsorbirati tjelesnu masnoću (u slučaju debljanja ili trudnoća). Duboke fascije leže ispod drugog sloja masti, manje su elastične i imaju niži krv opskrba od površinskih fascija i odgovorne su za prijenos bol. Miofibroblasti su važna komponenta duboke fascije.

Ovo su posebne vezivno tkivo proizvode stanice koje su slične mišićnim stanicama glatkih mišića kolagen a sposobni su reagirati na mehaničke ili kemijske podražaje kontrakcijom i opuštanje. Ukočenost duboke fascije vjerojatno ovisi o gustoći miofibroblasta. Izuzetno visok udio miofibroblasta može se naći, na primjer, kod Dupuytrenove bolesti (bolesti kod koje fleksor tetive prsti postaju deblji i ukočeniji, popraćeni ozbiljnim ograničenjem pokreta).

Poseban slučaj su fascije organa, koje obavijaju organe. Oni su manje elastični i odgovorni su za potpornu funkciju i osiguranje organa. Ako je napetost fascije organa prelabava, to dovodi do prolapsa organa; ako je napetost pretijesna, organi su oslabljeni u svojoj potrebnoj sposobnosti klizanja.

Zadaci

• Veza: U najširem smislu, fascije čine vezu svih tjelesnih sustava mišića, tetive, ligamenti, kosti, zglobova, živci, krvožilni sustav i hormonalni sustav. Oni tkaju mrežu cijelog tijela mrežaste strukture koja nema početak i kraj. Ovo povezujuće tkivo osigurava spajanje različitih struktura našeg tijela i, poput međusobno povezanih zupčanika, također funkcionira kao cjelovit sustav, pod uvjetom da nema smetnji.
• Potporna funkcija: Ako naše tijelo ne bi podržavale i držale fascije, ono bi se srušilo od kosti samo su osnovna struktura.

  Fascije međusobno povezuju sva tkiva, ali istodobno uzrokuju međusobno razgraničenje susjednih mišića i organa jedan od drugog i tako služe da različita tkiva klize jedno protiv drugog. Zahvaljujući svojoj 3D elastičnosti, fascije su izuzetno fleksibilne i stoga se mogu prilagoditi najrazličitijim opterećenjima.

• Kao pasivna struktura, fascija daje potporu mišiću tijekom kontrakcije. Pod težim naporom može postati gušća i na taj način služi kao zaštita mišića.

  Zbog vezivno tkivo intervenira u mišićnom prijenosu sile, sila koju primjenjuju mišići započinje na tetivi (prijelaz mišića u kost), pa se sila ne gubi u susjednom tkivu.

• Zaštitna funkcija: vezivno tkivo mreža štiti naše tijelo od ozljeda uzrokovanih vanjskim naprezanjima i prodiranjem stranih tijela te djeluje kao elastična šok apsorber za jastuke.
• Nakon kože, mrežica fascija najveći je osjetni organ našeg tijela. Gustoća senzora (receptora) sadržanih u fasciji 10 puta je veća nego u mišićima. Zbog velike gustoće receptora, mreža fascije tvori veliki osjetni organ koji registrira najmanje promjene napetosti, pritiska, bol i temperature i prenosi prikupljene informacije na mozak.

  Stalne poruke receptora prisutnih u vezivnom tkivu pomažu nam u postizanju dobre tjelesne percepcije putem koje smo u stanju opaziti položaj svih dijelova tijela u prostoru bez kontrole oka te ih po potrebi mijenjati i prilagođavati. Velika leđna fascija sadrži posebno velik broj bol receptore koji se protežu od vrat sa stražnje strane glava.

• Transport: Sve komponente vezivnog tkiva plutati u viskoznoj, 70% osnovnoj tvari koja sadrži vodu, matrici. Čitav prijenos mase odvija se u ovom vlažnom okruženju.

  Fascije pune tkiva koja pohranjuju krv i vodu i služe kao prolaz za krv, limfnu tekućinu i živci. Tijekom kretanja vezivno tkivo reagira poput spužve koja se istiskuje i ponovno upija u fazi olakšanja. Odlučujući faktor u ovom procesu je ponovno punjenje tkiva tekućinom.

  Hranjive tvari se transportiraju i distribuiraju putem vezivnog tkiva do mjesta na kojem su potrebne. Razmjenom s venskim i limfnim sustavom otpadni se proizvodi ponovno uklanjaju. Ako je transport supstanci u matrici vezivnog tkiva poremećen zbog bolesti ili nedostatka vježbe, tkivo se zgušnjava i nakupljaju se "otpadne tvari".

• U matrici vezivnog tkiva fibroblasti se neprekidno preuređuju.

  Fibroblasti stalno proizvode novo kolagen i elastična vlakna koja se razvijaju u čvrsto vezivno tkivo, npr. vlačni ligamenti zglobova ili labavo tkivo za punjenje između organa u trbušnoj šupljini, dok se stare istrošene strukture ponovno razgrađuju.

• Zacjeljivanje: Kada se fibroblasti susretnu s ozlijeđenim tkivom, reagiraju prekomjernom proizvodnjom kolagen vlakana i tako mogu zatvoriti ranu. Nakon završetka posla te stanice umiru. Međutim, ako je proces ozdravljenja poremećen, npr. Upalom ili ako je neko područje tijela trajno preopterećeno, fibroblasti neprestano proizvode više kolagena.

  Lanci vlakana postaju čvorovi, matiraju se i tvore male ožiljke (fibroze), što uzrokuje bol i ograničenje pokreta (npr. Bolno krutost ramena, smrznuto rame). Prekomjerna proizvodnja kolagena također igra presudnu ulogu u rastu i širenju tumora.

• Imunološki sustav: U fasciji se nalaze mobilne stanice imunološkog sustava (makrofagi), koje resorbiraju sve u vezivnom tkivu koje nema - ili oštećuje funkciju. To uključuje mrtve stanice, bakterija, virusi i tumorske stanice. Fagocitirajuće stanice (stanice za uklanjanje smeća) sposobne su ukloniti patogene putem limfnog ili venskog sustava i tako preuzeti važnu funkciju u imunološkoj obrani. Mastociti (mastociti) su posebno aktivni u kontroli upalnih procesa.