Glukoza

Proizvodi

Glukoza se nalazi u brojnim lijekovima, medicinski uređajiu dodataka prehrani, te u bezbrojnim prirodnim i prerađenim namirnicama (npr. kruh, tjestenina, slatkiši, krumpir, riža, voće). Kao čista tvar dostupan je u farmakopejskoj klasi prah u ljekarnama i drogerijama.

Struktura i svojstva

D-glukoza (C6H12O6, Mr = 180.16 g / mol) je ugljikohidrat koji pripada monosaharidi (jednostavni šećeri) i na aldoheksoze (aldehid, C6 šećeri). Postoji kao bijela, kristalna prah sa slatkim ukus i lako je topiv u voda. Glukoza monohidrat (- 1 H2O), koji sadrži jednu molekulu voda. Glukoza se obično dobiva iz škroba enzimatskom ili kiselinskom hidrolizom. Glukozni sirup također se dodaje, posebno za hranu, koja je vodena i viskozna otopina proizvedena od škroba i može sadržavati oligo- i polisaharide pored glukoze. Glukoza je prirodna tvar koja se nalazi, na primjer, u slatkom voću poput grožđa i u med. Šećer u domaćinstvu (saharoza) sastoji se od molekule glukoze vezane za a fruktoza (voćni šećer). U mlijeko šećer s kojim je vezan galaktoza. maltoza je disaharid s dvije glukoze molekule. Oligosaharidi poput maltodekstrin sastavljeni su od nekoliko i polisaharide kao što su škrob i glikogen sastoje se od stotina do tisuća jedinica glukoze povezanih zajedno. Najrasprostranjenija glukoza u biljkama je celuloza, ali za ljude je neprobavljiva.

Učinci

U ljudskom tijelu glukoza igra središnju ulogu u proizvodnji energije i sintezi nosača energije adenozin trifosfat (ATP) i kao supstrat za biosintezu brojnih metabolita (npr. masnih kiselina, lipidi, aminokiseline, ugljikohidrati, neurotransmiteri). To u kontekstu glikolize (razgradnja glukoze), citratnog ciklusa i dišnog lanca u mitohondriji. Glikoliza stvara piruvat, što je važno za biosinteze. U obliku polimernog glikogena, glukoza se također koristi kao zaliha ugljikohidrata i energije te se u tu svrhu skladišti u jetra, na primjer. Konačno, tijelo može i samo proizvesti glukozu uz pomoć glukoneogeneze (stvaranje nove glukoze). To je neophodno jer koncentracija u krv uvijek se mora održavati. Dakle, mozak ovisi o kontinuiranoj opskrbi i troši preko 120 g dnevno. Ako je krv razina glukoze naglo pada, na primjer zbog insulin predoziranje, opasno hipoglikemija (nisko šećer u krvi) rezultati. Suprotno tome, pretjerano visoka glukoza koncentracija u krv uzrokovano an insulin nedostatak i inzulinska rezistencija vodi do dijabetes melitus. To se naziva hiperglikemijom. Razine glukoze u krvi reguliraju hormoni insulin i glukagon, između ostalih. Glukoza u tijelu stoga dolazi uglavnom iz tri izvora. Prvo, od hrane; drugo, od razgradnje glikogena (glikogenoliza); i treće, od stvaranja nove glukoze (glukoneogeneza).

Indikacije za uporabu (odabir)

Primjena glukoze u farmaceutskoj, medicinskoj i prehrambenoj tehnologiji uključuje (izbor):

Doziranje

Nutricionistička društva preporučuju da treba zadovoljiti oko 50% dnevnih energetskih potreba ugljikohidrati. To uključuje i ostale predstavnike iz ove skupine.

Štetni učinci

Glukoza je bitna za život, a sama po sebi nije nezdrava. Međutim, ima visoku toplinsku vrijednost i ako se konzumira prekomjerno, posebno u obliku saharoze, može pridonijeti razvoju gojaznost jer se može metabolizirati u masnih kiselina u metabolizmu. Također može promovirati razvoj karijes.