Proizvodi
Pravno se može razlikovati legalna opojna sredstva (npr. Alkohol, nikotin) i zabranjene tvari (npr. mnogi halucinogeni, neki amfetamini, opioidi). Neke tvari, poput opioidi ili benzodiazepini, koriste se kao droge i zakonski su dostupni na recept liječnika. Međutim, njihova uporaba kao opojna sredstva nije namijenjena i stoga se naziva zlouporabom. Većina opojnih sredstava pravno je klasificirana kao narkotici i podliježu odgovarajućem zakonodavstvu. Zakonodavac ih strogo regulira zbog potencijala ovisnosti i njihovih moćnih farmakoloških svojstava. Međutim, postoje istaknute iznimke, poput alkohola. Lootles u zakonu uvijek se posebno traži kako bi se u međuvremenu legalno distribuirala opojna sredstva.
Struktura i svojstva
Razred je s hemijskog gledišta vrlo heterogen. Međutim, mogu se formirati skupine sa strukturno bliskim predstavnicima. Opojna sredstva često pokazuju sličnost s endogenim tvarima, posebno neurotransmiterima poput serotonina or norepinefrin. Neki narkotici, Kao što su morfin, psilocibin ili DMT, imaju prirodno podrijetlo, a potječu od biljaka, gljivica ili čak životinja kao što je žaba Aga. Polu- i potpuno sintetički derivati izvedeni su iz ovih prirodnih tvari. Postoje i umjetna sredstva bez prirodnih referenci.
Učinci
Glavni učinci različitih skupina su:
- Raspoloženje, emocije: Euforija, povišenje raspoloženja, povećanje samopouzdanja, povećanje empatije, eskapizam.
- Opuštanje: slabljenje, smirivanje, promocija sna, ublažavanje tjeskobe.
- Stimulacija: stimulacija, energija, promicanje budnosti.
- Halucinacije: Perceptualni poremećaji, disocijacija, rastvaranje ega.
- Spolnost: afrodizijački učinak
Opojna sredstva djeluju u središtu živčani sustav interakcijom s endogenim sustavima i receptorima. Tipični ciljevi lijekova uključuju GABA receptore, opioidne receptore, serotonina receptora, neurotransmiter transporteri i kanabinoidni receptori. Često oponašaju učinke endogenih supstanci (agonisti), potiču oslobađanje neurotransmitera ili sprječavaju njihovo ponovno unošenje u presinaptičke neurone.
Indikacije za upotrebu
Opojna sredstva se konzumiraju iz različitih razloga:
- Društvene, vjerske i ceremonijalne funkcije, u kontekstu inicijacija, npr. Vino (alkohol).
- Kao stranka droge i klub droge, npr Ekstaza, kokain.
- Za stres olakšanje, smirivanje i opuštanje, npr nikotin, alkohol.
- Kao pametna droge za promicanje mentalne izvedbe, protiv umor, npr modafinil, kofein, metilfenidati.
- U slučaju ovisnosti i ovisnosti za prevenciju simptoma odvikavanja, npr opioidi, lijekovi.
- Zbog pripadnosti grupi (društveni pritisak), npr burmut, konoplja, duhan pušenje.
- Eksperimentiranje i znatiželja u adolescenciji, npr muškatni oraščić.
- Zbog euforičnih učinaka („visoki“), npr heroin.
- Za širenje svijesti, npr. Halucinogeni.
- Za eskapizam u teškoj životnoj situaciji, npr. Njuškanje tvari.
- Za samoliječenje psihijatrijskih poremećaja poput depresija or psihoza, npr konoplja.
- Za samoterapiju poremećaji spavanja, npr. alkohol.
- Za prevladavanje tjeskobe i niskog samopouzdanja, npr. Alkohol.
- Kao doping agent, npr amfetamini.
- Za liječenje nuspojava uzrokovanih drugim lijekovima koji izazivaju ovisnost, npr benzodiazepini.
Zbog njihovih snažnih učinaka, narkotici nadalje se zlostavljaju zbog samoubojstava, toksičnih ubojstava i zbog trovanja.
Doziranje
Opojna sredstva često se unose peroralno, udišu se (puše), ubrizgavaju ili frkću. Uz to, dolaze u pitanje i druge metode primjene. Oni koji upotrebljavaju opojna sredstva uvijek trebaju početi s niskim nivoom doza i polako se približavati individualno podnošljivoj količini. Međutim, opojna sredstva često se prekomjerno koriste. Jedan od razloga je razvoj tolerancije. To znači da su za postizanje istog učinka potrebne sve veće količine. Vremenom se kontrola može izmaknuti korisniku. Razvija se ovisnost, kompulzivno ponašanje i ovisnost.
Aktivni sastojci (izbor)
Alkohol, otapala, njuškala:
- Alkohol
- Eter
- Rano gorivo
Amfetamini i drugi stimulansi:
- amfetamini
- Benzilpiperazin
- Kamfetamin
- cathinone
- Kokain
- Deoksipipradrol
- Deksamfetamin
- Ekstaza
- efedrin
- fenkamfamin
- Fenetilin
- cath
- MDA
- MDEA
- MDMA (zanos)
- metamfetamin
- Metilfenidat
- Phentermine
- phenylpropanolamine
- pseudoefedrin
Anestetici:
- Ketamin
- Metoksifluran
- propofol
Antihistaminici (1. generacija):
- Dimenhidrinat
- Dimetindene maleat
- Difenhidramin
Barbiturati:
- Butalbital
- pentobarbitala
- sekobarbital
Benzodiazepini:
- Diazepam
- Flunitrazepam i mnogi drugi
Derivati katinona:
- Alfa-PVP
- katinon
- MDPV
- Mephedrone
- Methylone
Kanabis, kanabinoidi:
- dronabinol
- konoplja
- Nabilon
- Začiniti
Halucinogeni:
- Bufotenin
- PRESUDA
- DXM
- Pečurka
- ibogain
- LSD
- MDMA
- meskalin
- Muškatni oraščić
- Fenciklidin (PCP)
- Pejot
- Psilocin
- Psilocybe semilanceata (halucinogene gljive).
- psilocibin
- Roliciklidin
- Salvia divinorum
Nokaut kapi:
- GHB
lijekovi:
- analgetici
- Anestetike
- Lijekovi protiv anksioznosti
- Antiepileptički lijekovinpr. pregabalin
- antihistaminici
- Barbiturati
- sedativi
- Benzodiazepini
- Kašalj supresivi, npr. kodein, dekstrometorfan
- miorelaksanata
- Tablete za spavanje
Medicinski plinovi:
- Dušikov oksid
Solanaceae:
- Bunika
- Anđelova truba
- Biljke koje vrše fotosintezu
- Beladona
Opioidi:
- Kodein
- Desomorfin
- Dekstrometorfan
- Heroin
- morfij
- Kratom
- Morfin
- Opijum
- Oksikodon
- Tramadol
- U-47700
- AH-7921
Duhan, nikotin:
- E-cigareta
- Nikotin
- Burmut
- Šiša (cijev za vodu)
- snus
Interakcije
Opojna sredstva općenito imaju visok potencijal za interakcije. Mješovita uporaba sličnih tvari također je problematična jer njihova štetni učinci može se kao rezultat pojačati. To vrijedi, na primjer, za centralno depresivna sredstva. Intoksicanti su također supstrati izoenzima CYP450. Interakcije mogu se javiti s drugim lijekovima koji izazivaju ovisnost, ali i s lijekovima koji se daju istodobno.
Štetni učinci
Mogući štetni učinci i negativne posljedice upotrebe opojnih droga uključuju, na primjer:
- Gastrointestinalni poremećaji
- Središnji živčani i psihijatrijski poremećaji, promjena osobnosti.
- Poremećaji u razvoju
- Kardiovaskularne bolesti
- Bolesti dišnog sustava, respiratorna depresija
- Poremećaji vida
- karcinomi
- Simptomi povlačenja
- Tolerancija, ovisnost, ovisnost, žudnja
- Zarazne bolesti poput HIV-a, hepatitis.
- Nesreće, nasilje, zlostavljanje
- Pobačaj, embriopatije
- Gubitak zaposlenja, ekonomske posljedice, socijalni pad.
Upotreba opojnih sredstava može biti opasna po život i imati smrtni ishod. Budući da se mnoga opojna sredstva ilegalno proizvode, uzgajaju ili proizvode, oni mogu sadržavati lažne aktivne sastojke, punila ili nečistoće. To predstavlja dodatni problem kada se konzumira.
