Nuspojave kortizona

Koje se nuspojave mogu pojaviti kod kortizona?

Pojava i težina nuspojava ovisi o vrsti bolesti te trajanju i doziranju kortizon unos. Nuspojave su obično usko povezane sa stvarnom funkcijom kortizon u tijelu. Stoga mora biti jasno kada se propisuju i uzimaju lijekovi koji sadrže kortizon da nije samo lijek nego i hormon koji se prirodno proizvodi u tijelu.

Intervencija u domaćinstvu kortizona stoga će u svakom slučaju utjecati na važne metaboličke procese u organizmu. U pravilu, što je veća doza uzeta i duže vremensko razdoblje tijekom kojeg se uzima, to je prirodni hormon trajniji uravnotežiti je pogođeno. Kod uzimanja niske doze pripravci kortizona u kratkom vremenskom razdoblju u pravilu se ne očekuju ozbiljne nuspojave.

U nekoliko slučajeva, pacijenti se javljaju povremeno glavobolje, ali to se ne može sa sigurnošću pripisati uzimanju lijeka. Dugotrajno predoziranje, međutim, može izazvati ozbiljne probleme i posljedice. Neki pacijenti prijavljuju nuspojave koje su vrlo slične simptomima bolesti tzv Cushingov sindrom nakon dugog razdoblja visokih doza kortizola.

Ako je potrebna dugotrajna terapija, smanjenje dnevne doze može smanjiti rizik od razvoja nuspojava. Pri dugotrajnoj primjeni mogu se pojaviti sljedeći simptomi: Pri uporabi kortizona kao masti moguće su sljedeće nuspojave: odgođeno zarastanje rana, steroid akne (slično normalnim aknama), stanjivanje kože. Kada se koristi kao a sprej za nos zlato za udisanje, bakterijske i gljivične infekcije dišni put mogu se pojaviti.

To je uzrokovano inhibicijom imunološki sustav u ovom području. Uzimanje alkohola tijekom liječenja kortizonom povećava rizik od nuspojava (vidi: Kortizon i alkohol – podnosi li se?). – Često patite od previsokog krv razinu šećera, što može dovesti do dijabetes bolest.

• Osim toga, mnogi od ovih pacijenata imaju ozbiljan imunološki nedostatak. – Visoki krvni tlak također se može pojaviti. – Osim toga, prekomjeran sadržaj kortizona uzrokuje atrofiju mišića na rukama i nogama uz istovremeno nakupljanje masnoće u području trupa, poznatom i kao trup gojaznost.

Moguće je i zadržavanje vode. – Pojava osteoporoza i smrt (nekroza) od kosti, osobito glave kostiju, također je moguće tijekom dugotrajnog predoziranja kortizonom. – Daljnja nuspojava je inhibicija prirodnih procesa tijekom krv zgrušavanje.

Pacijenti se često žale na kašnjenje krv zgrušavanje, siromašnije zarastanje rana te pojava punktiformnih hematoma po cijelom tijelu. – Osim toga, primjena kortizona može dovesti do naglog povećanja intraokularnog tlaka (glaukom) i / ili neprozirnost leće (katarakt). – Budući da je tijekom terapije kortizonom ograničeno stvaranje želučane sluzi, želudac bol te upala želuca sluznica često se javlja.

• Psihološke tegobe kao što su depresija, gubitak apetita a mogući su i pogon i euforija. Terapija kortizonom može izazvati nuspojave koje utječu na oko. Riječ je o dvije vrlo poznate i česte kliničke slike, naime glaukom i katarakt.

katarakt, također nazvana katarakta, je zamućenje leće koje pogađa 39% muškaraca i čak 46% žena u dobi od 75 godina. Terapija kortizonom, bilo lokalna ili sistemska, može dovesti do takve katarakte. U konačnici, samo operacija katarakte razmatra se u liječenju katarakte, budući da ne postoje konzervativne mogućnosti liječenja ili liječenja na temelju lijekova.

Druga klinička slika koju može pospješiti terapija kortizonom je glaukom, također poznat kao glaukom. Česta zabrinutost pacijenata vezana uz terapiju kortizonom odnosi se na moguće posljedice terapije na psihu. Trenutno je sve više pitanja na raznim forumima na temu “kortizon i psihoze”.

Poznato je da se kao rijetka nuspojava terapije kortizonom, osobito dugotrajne terapije visokim dozama, može javiti promjena raspoloženja u smislu depresivnog ili euforičnog raspoloženja ili čak simptoma depresije. Međutim, upitno je u kojoj mjeri individualni čimbenici, rizici ili čak prethodne psihičke bolesti također igraju povećanu ulogu u ovim slučajevima. U slučaju psihoza, studijska situacija je trenutno prilično nejasna.

Rijetki su slučajevi pacijenata koji su razvili psihotične simptome tijekom visoke doze i dugotrajne terapije kortizonom. Međutim, u većini slučajeva oni su bili privremeni demencija simptomi koji su se potpuno povukli. Starije osobe također su bile češće pogođene.

Neke su studije također pokazale da samo pacijenti s psihijatrijskim već postojećim stanje u smislu psihotičnog poremećaja sklonog psihoza kada su liječeni visokim dozama kortizona. Stoga se ne može sa sigurnošću pretpostaviti da je kortizon zapravo odgovoran za psihoze. Cushingov sindrom opisuje simptomatsku manifestaciju viška kortizona (hiperkortizolizam) u tijelu.

To rezultira tipičnim simptomima koji se mogu sažeti kao sindrom. Većina Cushingovih sindroma uzrokovana je dugotrajnom terapijom kortizonom. Postoje i takozvani endogeni Cushingovi sindromi, koji su uzrokovani tumorima koji proizvode hormone.

Tipični simptomi Cushingov sindrom su trunkalni gojaznost s bikovom vrat i lice punog mjeseca, osteoporoza, gubitak snage zbog smanjenja mišićne mase, visoki krvni tlak i stanjivanje kože. Moguće su i psihičke promjene, poput depresivnih epizoda ili euforije. Kratkotrajna nuspojava injekcije kortizona može biti vrsta ispiranja.

Crvenilo je crvenilo gornjeg dijela tijela i lica koje se javlja u napadima. Međutim, ova nuspojava nestaje nakon kratkog vremena i nema zabrinjavajućih učinaka i posljedica. Osim crvenila, može se javiti crvenilo u smislu teleangiektazija.

To su proširenja vrlo male krvi posuđe, takozvanih kapilara. Oni se javljaju kada se kortizon nanese lokalno na kožu i često su nepovratni. I sustavna i lokalna terapija kortizonom može dovesti do steroida tzv akne.

Međutim, u lokalnoj terapiji daleko je rjeđi nego u sustavnoj terapiji kortizonom. Najčešće se nalazi u bolesnika koji dugotrajno primaju kortizon za liječenje autoimunih bolesti, nakon transplantacije organa ili kod astme. Tipično, tamnocrvene papule, koje izgledaju kao prištići, pojavljuju se na leđima i ramenima, ali i na licu.

Kasnije se razvijaju klasični komedoni koji nalikuju prištiću s crnim vrhom. Ako je terapijski opravdano, terapija kortizonom se može donekle smanjiti za liječenje. Često, međutim, kortizon nije nezamjenjiv u liječenju druge bolesti, pa tako i steroida akne liječi se analogno dermatološkoj terapiji akni.

Prema trenutnim studijama, dugotrajna terapija visokim dozama kortizona može imati negativne učinke na jetra. Temeljni mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni, ali postoje dokazi da kortizon ometa metabolizam lipida jetra. To dovodi do povećanja masnih naslaga u jetra i rizik od steatosis hepatis, a masna jetra, povećava.

Međutim, moguće je i sam poduzeti mjere kako bi se smanjio rizik od masna jetra pod terapijom kortizonom. S niskim udjelom masti dijeta tijekom terapije kortizonom smanjuje rizik od masna jetra. Pojačano znojenje, visoki krvni tlak i nemir su među simptomima koji se obično javljaju samo kod visokih doza i dugotrajne terapije kortizonom.

Žene mogu osjetljivije reagirati na kortizon i povremeno patiti od pojačanog znojenja i valova vrućine. Sve u svemu, međutim, znojenje je jedna od prilično rijetkih i neugodnih, ali ne i prijetećih nuspojava kortizona. Moguća strana učinak kortizona je zadržavanje vode u tkivu, što je također poznato kao edem.

Kortizon utječe na važne kanale u bubreg, koji su odgovorni za reapsorpciju vode i elektroliti. Kortizon potiče reapsorpciju natrij i vodu u tijelo, koja bi inače bila izlučena s urinom. Voda se nakuplja u tjelesnom tkivu i uzrokuje edem.

U kratkotrajnoj terapiji kortizonom, međutim, taj učinak nije tako velik i edem se ponovno ispire sam od sebe nakon prestanka uzimanja kortizona. Kortizon ima tzv. dijabetogeni učinak. Utječe na metabolizam masti i ugljikohidrata u tijelu na različite načine te se stoga može povećati šećer u krvi razinama.

Važni dijabetogeni učinci uključuju stvaranje glukoze u jetri i inhibiciju insulin lučenje. Dugotrajna terapija kortizonom također može uzrokovati dijabetes melitusa kod zdrave osobe. Međutim, ova nuspojava je osobito relevantna za ljude koji već imaju dijabetes, posebno za pacijente s šećerna bolest tip I.

Šećer u krvi je povišen kao posljedica terapije kortizonom, što znači da veće količine insulin možda će se morati primijeniti. Kao dijabetičar prije terapije kortizonom treba se posavjetovati s liječnikom koji ga liječi kako bi se terapija lijekovima prilagodila. Dugotrajnu terapiju kortizonom nikada ne treba naglo prekinuti, već je uvijek potrebno prekinuti.

Nagli prekid dugotrajne terapije visokim dozama kortizona može dovesti do simptoma insuficijencije kore nadbubrežne žlijezde. Izvana opskrbljeni kortizon inhibira proizvodnju nadbubrežnog korteksa vlastitog tijela, tako da je dostupno premalo hormona nadbubrežnog korteksa kada se terapija naglo prekine. Mogući simptomi su pad krvni pritisak, umor, iscrpljenost, žudnja za solju i nedostatak snage.

Kao komplikacija može se čak pojaviti i takozvana “Addisonova kriza”. Posljedice su groznica i pospanost, povraćanje, proljev i hipoglikemija. Osim toga, teški dehidracija i ekstremni pad krvni pritisak, Čak šok, može se dogoditi.