sluznica

Sinonim: Mucosa, Tunica mucosa

Definicija

Riječ "sluznica" prevedena je izravno s latinskog "tunica mucosa". "Tunica" znači koža, tkivo i "sluznica" dolazi od "mucus" sluzi. Sluznica je zaštitni sloj koji oblaže unutrašnjost šupljih organa kao što su pluća ili želudac. Ima nešto drugačiju strukturu od normalne kože i nema rožnati sloj niti dlačice. Kao što ime sugerira, ovaj epitelni (=kožni) sloj odgovoran je za proizvodnju sluzi.

Građa sluznice

Kao što je spomenuto, sluznica je nekuratinizirana, jedno- (npr. u crijevu) ili višeslojna (kao kod usne šupljine) i može biti ravnog oblika ili imati izduženu, vitku osnovnu formu koja je viša od široke. Troslojna struktura je u osnovi ista u svim sluznicama: najunutarnji sloj koji je okrenut prema šupljini je lamina epithelialis mucosae. To je stvarni epitelni sloj.

Sloj tkiva labav vezivno tkivo a druga vlakna leže na njemu izvana. Naziva se Lamina propria mucosae. Lamina muscularis mucosae, koja se sastoji od delikatnog sloja glatkih mišićnih stanica, pričvršćena je s vanjske strane epitelijum.

Za povećanje površine koriste se tzv. mikrovili (prst-oblikovane izbočine), ali se stvaraju i cincilije (cilije) ili stereocilije. Što je veća površina, sluznica može apsorbirati ili izmijeniti više hranjivih tvari. Sluznica obično sadrži žlijezde koje stvaraju sluz (sluzne tvari) i tako održavaju sluznicu tunike vlažnom. Međutim, postoje i sluznice, poput sluznice rodnice, koja je bez žlijezda. Ovdje proizvodnju sluzi preuzimaju susjedni dijelovi.

Funkcija sluznice

Sluznica se dosta brzo obnavlja, otprilike svakih 3-6 dana. Ima određenu barijernu funkciju i stoga služi kao mehanička demarkacija površine organa. Nadalje, sluznica preuzima procese sekrecije i resorpcije transportirajući molekule u ili iz sluznice uz pomoć aktivnog transporta proteini.

Osim toga, sluznica tunike ima limfa folikula, koji sadrže "limfoidno tkivo povezano sa sluznicom" ili MALT. Oni su sposobni proizvesti određene imunoglobuline, osobito puno IgA, i zaštititi se od invazije patogena koji uzrokuju bolest. Ovaj obrambeni mehanizam treba održavati redovitim unosom mikronutrijenata putem hrane, a može se smanjiti čimbenicima kao što su stres, onečišćenje okoliša (teški metali, pušenje, alkohol, pesticidi), lijekovi, nedovoljno sna itd.

Posljedično, alergije (sijena groznica, astma) kao i bakterijski gastritis ili cistitis a mogu se javiti i virusna oboljenja sluznice (rinitis i bronhitis). Kronična upala može dovesti do zadebljanja sluznice tunike, ali također može uzrokovati druge simptome kao što su podrigivanje, gorušica, proljev, krvarenja itd. (npr. kod kronične upale sluznice želudac i crijeva).

Često je rezultat operativna mjera. Kako bi se to izbjeglo potrebno je svakodnevno unositi važne hranjive tvari kroz hranu te izbjegavati loše čimbenike kao što su stres, pušenjebakterijske ili virusne infekcije itd. ili ih liječiti što je prije moguće.