Usamljenost: Što pomaže?

Kratak pregled: Samoća

  • Što pomaže protiv usamljenosti? npr. briga o sebi, strukturiranje svakodnevnog života, smisleno zanimanje, postupni kontakt s drugima, psihološka pomoć po potrebi, lijekovi
  • Što svaki pojedinac može učiniti za usamljene ljude: obratiti pažnju na druge ljude; posebno posvetiti vrijeme i pažnju starijim, nemoćnim ili nepokretnim osobama u vlastitom okruženju.
  • Odakle dolazi usamljenost? Obično iz kombinacije nekoliko čimbenika, npr. određene karakterne osobine, nekvalitetne društvene veze, loša iskustva, društvene okolnosti, kritične faze u životu.
  • Može li usamljenost razboljeti ljude? Uz kroničnu usamljenost, povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, poremećaja spavanja, demencije, depresije, anksioznosti i opsesivno-kompulzivnih poremećaja te suicidalnih misli.

Što pomaže protiv usamljenosti?

Mogu postojati različiti načini izlaska iz usamljenosti, posebno u kombinaciji. Posebno su važni sljedeći koraci:

Briga o sebi – ponovno otkrivanje radosti života

  • Učinite sebi zadovoljstvo, ispunite želju.
  • Pronađite hobi u kojem uživate ili oživite zapostavljeni hobi.
  • Pazite na sebe i slušajte svoje potrebe.
  • Ne zanemarujte osobnu higijenu, hranite se zdravo i redovito se krećite na svježem zraku.
  • Upoznajte se s dobrotom i suosjećanjem. Počnite se sviđati sebi.

To vam može dati malo vitalnosti u svakodnevnom životu bez potrebe da se oslanjate na intenzivan kontakt izvana.

Stvorite strukturu

Poduzmite male korake kako biste stupili u kontakt s drugim ljudima

Što možete učiniti kada ste sami? Malim koracima možete pokušati vratiti kontakt s ljudima. Osobito u korona krizi, kada se izravni ljudski kontakt treba smanjiti na određeno vrijeme, možete dobro iskoristiti tehničke komunikacijske mogućnosti za borbu protiv svoje usamljenosti:

Naravno, postoji i mogućnost virtualnog upoznavanja ljudi, na društvenim mrežama ili chat grupama možete razmjenjivati ​​ideje s ljudima koji dijele vaše interese i hobije. Ovo je od velike pomoći, posebno u vrijeme samoizolacije.

I u korona krizi dopušteno je, primjerice, smiješiti se drugim šetačima kad idete u šetnju. Uzvratite li osmijeh, možda ćete se ohrabriti i započeti razgovor s ljudima iz svakodnevnog života, poput susjeda – na stubištu ili preko vrtne ograde. Za početak je često dovoljno nekoliko riječi.

  • Možete upoznati istomišljenike, primjerice, na tečajevima u centru za obrazovanje odraslih ili u sportskim grupama, naučiti novi jezik ili se dodatno obrazovati u području koje vas zanima.
  • Preuzimanje volonterske pozicije dvostruko je učinkovito: doživljavate zadovoljavajući osjećaj da ste potrebni i pomažete drugima, a istovremeno možete uspostaviti nove kontakte.

Dobivanje pomoći

Ako se želite nekome povjeriti, a ne znate kamo se obratiti, za početak možete nazvati telefonsko savjetovalište. Tamo ćete naći ljude koji vas mogu pažljivo i aktivno saslušati i dati vam dragocjene savjete. Grupe za samopomoć također su dobro mjesto za početak.

Prevladavanje usamljenosti u starosti

U starijoj dobi također je teže ostvariti nove kontakte, a prijateljstva se teže sklapaju. Ali čak i u ovoj dobi postoje načini povezivanja s drugima:

  • Ako možete, iskoristite virtualne mogućnosti kao što su chat grupe ili stranice za društveno umrežavanje.
  • Ostanite u kontaktu ili uspostavite kontakt s mlađim rođacima putem usluga kratkih poruka ili video poziva.
  • Ako je moguće, živite svoje hobije ili pronađite nove.
  • Obrazujte se dalje, npr. sa studijem u starijoj dobi ili s tečajem jezika – u međuvremenu postoje i online ponude.
  • Čak i male aktivnosti pomažu: Na primjer, predložite susjedu da idete zajedno u šetnju.
  • Iskoristite sastanke starijih građana u svojoj zajednici.
  • Ako vam fizička kondicija to dopušta, pridružite se planinarskoj grupi ili klubu.

Što svaki pojedinac može učiniti za usamljene

Važno je da pazimo jedni na druge. Nije svaka osoba koja živi sama, mlada ili stara, usamljena. Međutim, ako se netko žali na usamljenost, moramo to shvatiti ozbiljno. To bi mogao biti znak upozorenja na početak depresije. Onda bismo trebali biti tu za tu osobu i odvojiti vrijeme za nju.

Savjet. Kad izravan kontakt opet bude sigurno moguć, trebali bismo posjetiti svoje starije, nemoćne rođake i poznanike i posvetiti im malo vremena.

Prate ljude primjerice do liječnika, frizera, ljekarne ili banke, pomažu u kupnji. Osim toga, mnoge službe za posjete nude zajedničke aktivnosti kao što su šetnje i izleti (npr. pratnja događanjima, muzejima ili kafićima). Mnoge udruge posjećuju i starije, bolesne i usamljene osobe u bolnicama ili domovima za starije osobe.

Usamljenost: simptomi

Definicija usamljenosti je osjećaj izostavljenosti, nepripadanja i emocionalne izolacije. Tipični osjećaji usamljenosti uključuju tugu, potištenost, bespomoćnost, beznađe, dosadu, unutarnju prazninu, samosažaljenje, čežnju i očaj.

Subjektivni osjećaj

Nasuprot tome, čak i ljudi s mnogo društvenih kontakata u obitelji, na poslu, u školi ili društvenim ustanovama mogu se osjećati usamljeno.

Društveni kontakti su jako nedostajali

Zajedničke karakteristike usamljenih ljudi

Uobičajene osobine koje pokazuju usamljeni ljudi uključuju sljedeće:

  • Vidite sebe vrlo drugačije nego što bi ih drugi ljudi opisali,
  • vrlo su samokritični
  • obratite više pažnje na neuspjehe nego na uspjehe,
  • pravdaju se obrambeno,
  • boje se odbijanja,
  • obezvrijediti svoje kolege,
  • pretjerano se prilagoditi,
  • brzo se povlače u sebe,
  • su introvertirani ili imaju slabije razvijene socijalne vještine,

Međutim, ove karakteristike ne moraju nužno dovesti do usamljenosti! Kvalitativno kvalitetne društvene veze i mreže podrške mogu uhvatiti te ljude.

Suprotno tome, ljudi s potpuno različitim karakternim osobinama često su i usamljeni. To se može dogoditi, na primjer, ako nemaju takve mreže ili su imali drastična negativna iskustva u odnosima s drugim ljudima.

Kronična usamljenost

Odakle dolazi usamljenost?

Usamljenost ne nastaje nužno kada dobrih društvenih odnosa postane manje ili ih čak nema. Neki ljudi su također zadovoljni s malo kontakata.

Usamljenost se razvija kada smo nehotice sami ili osjećamo da postojeći društveni odnosi i kontakti nisu dovoljni. Istodobno, usamljene osobe često se srame svoje situacije, što ih može još više otjerati u povlačenje i rezignaciju.

Čimbenici koji mogu izazvati usamljenost

Samačka kućanstva

Starenje društva

Zahvaljujući našoj dobroj medicinskoj skrbi, ljudi su sve stariji i stariji. Istodobno pada natalitet i broj brakova. Starije osobe često nisu nužno uključene u obitelj jer rođaci, na primjer, žive u drugim gradovima ili pridaju malu važnost bliskim obiteljskim kontaktima.

Osim toga, osobito u starijoj dobi, siromaštvo ili zdravstveni problemi otežavaju ljudima koji žive sami da sudjeluju u javnom životu.

Promijenjeno komunikacijsko ponašanje

Komunikacija se mijenja kao rezultat društvenih medija. Neki ljudi aktivno komuniciraju s virtualnim kontaktima, ali njihovi izravni kontakti sa stvarnim ljudima zbog toga se često izgube.

S druge strane, neki ljudi putem interneta pronalaze nove kontakte koji se mogu razviti u ljubavne veze, prijateljstva ili profesionalna partnerstva u stvarnom svijetu.

Samo djeca

Nezaposlenost ili promjena u mirovinu (mirovinu).

Otpadne li posao, odjednom nedostaju kolege i strukturirana dnevna rutina. Pritom se pogođeni moraju financijski ograničiti, zbog čega se još više povlače. Dugoročno, to može dovesti do usamljenosti.

Bolesti

Osobito kronične bolesti, rak, depresija, psihotični poremećaji i demencija mogu učiniti da se oni koji su pogođeni osjećaju usamljeno.

Kritične faze života

Loša iskustva

U nekim slučajevima, samoća je i samozaštita jer ljudi imaju loša iskustva s društvom. Na primjer, netko tko je maltretiran, nalazi se na šefovoj listi za odstrel (šefovanje) ili ima druga iskustva isključenja može postati usamljen.

Iznimne okolnosti

Može li vas usamljenost razboljeti?

Razboljevaju li se ljudi od samoće ili ljudi mogu čak i umrijeti od samoće? Činjenica je da kronično usamljeni ljudi imaju veći rizik od:

  • kronični stres
  • Kardiovaskularne bolesti
  • poremećaji spavanja
  • Demencija
  • Depresija
  • anksioznosti i opsesivno-kompulzivnih poremećaja
  • Suicidalne ideje

Kako pokazuju zdravstveni podaci, usamljene osobe također češće posjećuju liječnika i češće su na bolničkom liječenju – između ostalog i zbog psihosomatskih bolesti poput bolova u leđima.

Problematično postaje kada usamljenost prati nepokretnost, bespomoćnost i socijalna izolacija, osobito među djecom, starijim osobama i osobama s invaliditetom. Tada se mogu pojaviti nedostaci u njezi opasni po život.

Kada biste trebali posjetiti liječnika?

Savjet: U vrijeme korona krize mnoge klinike, psihijatrijske ambulante i psihoterapeutske ordinacije nude telefonske i video konzultacije ili online intervencije kao alternativu izravnom razgovoru.

Što liječnik radi?

Nakon toga, liječnik će s vama utvrditi koja vam je podrška potrebna. Na primjer, možda je već dovoljno da bolje strukturirate svoj dan – na primjer, s programima pod medicinskim nadzorom kao što je “iFightDepression Program,” s kojim možete sami upravljati sami putem interneta i besplatno.

Ako je usamljenost povezana s psihičkim bolestima kao što su depresija, anksioznost ili opsesivno-kompulzivni poremećaj, liječnik može propisati i odgovarajuće lijekove (npr. antidepresive).

Spriječite usamljenost

Stabilni društveni odnosi puni povjerenja najbolja su zaštita psihičkog i tjelesnog zdravlja.