Definicija
Upala optički živac naziva se neuritis nervi optici. The optički živac je drugi kranijalni živac, tj. dio je središnjeg živčani sustavje mozak. Počinje u mrežnica oka i prenosi informacije primljene okom na mozak.
Iz tog razloga bolest se često javlja s drugim simptomima koji utječu na mozak, Upala je optički živac javlja se najčešće kod ljudi u dobi od 18 do 45 godina i češće pogađa žene nego muškarce. Uzroci bolesti mogu biti vrlo različiti i zahvaćeno je jedno ili oba oka.
Mnoga osnovna stanja mogu dovesti do upale vidni živac. Najčešći uzrok (oko 20-30% slučajeva) je autoimuna bolest Multipla skleroza (MS). U ovoj bolesti tijelo proizvodi antitijela protiv plaštnih konstrukcija živci (mijelinske ovojnice), zbog čega se upale i smanjuju vodljivost živaca.
Postupno, sve više i više živci propasti. U tipičnom tijeku bolesti, mijelinski omotači optike živci su pogođeni prvo. Ovdje je upala vidni živac javlja se obostrano.
sistemski lupus eritematozus (SLE), druga autoimuna bolest, također može biti uzrok optike upala živaca. Ovo je sistemska bolest, što znači da je zahvaćeno cijelo tijelo. Formiranje antitijela uzrokuje oštećenje tkiva, što se u početku očituje kao osip na koži.
Uz to, mnogi organi poput pluća, srce a bubrezi mogu biti oštećeni. Središnja živčani sustav je također često pogođena. U principu, bolesti koje posebno pogađaju središnje živčani sustav također može dovesti do upale vidni živac, jer je ovo dio toga.
To uključuje, na primjer, meningitis ili apscesi mozga, tj upala mozga. Zarazne bolesti uzrokovane bakterija također može utjecati na vidni živac tijekom vremena. Lyme bolest, koji se prenosi krpeljima, snažno djeluje na središnji živčani sustav u kroničnom tijeku, npr. u obliku upale vidnih živaca.
Ali tako je malarija, trbušni tifus groznica, difterija or sifilis može dovesti do ovoga. Virusne infekcije mogu češće dovesti do upale vidnih živaca kod djece nego kod odraslih. To pokreće ospice, zaušnjaci, rubeole, vodene kozice, hripav kašalj ili virusom Ebstein-Barr, koji uzrokuje zviždanje žlijezda groznica.
Upala paranazalnih sinusa također se mogu prenijeti na kosti a odatle do vidnog živca, gdje može dovesti do upale. Uz to, trovanje pretjeranom konzumacijom alkohola ili kinina također može dovesti do upale vidnog živca. Kinin se koristi kao lijek za malarija a nalazi se i u nekim lijekovima za gripaslične infekcijama.
Nasljedne bolesti također mogu dovesti do upale vidnog živca, ali su relativno rijetke. Prvo, upala vidnog živca dovodi do gubitka vidne oštrine (vidne oštrine). Uz polagano napredovanje, pacijent to obično ne primijeti odmah.
Međutim, u većini slučajeva središnji nedostaci vidnog polja, tzv skotomu, javljaju se iznenada, tj. u roku od nekoliko sati (ponekad čak i dana). To znači da se vizualna percepcija više ne može odvijati usred vidnog polja, tj. U području koje se može vidjeti jednim okom. Tada pogođena osoba vidi crnu točku usred svoje slike o okolišu.
Ovisno o tome je li zahvaćeno jedno ili oba oka, to je uočljivo na jednoj ili obje strane. U ekstremnim slučajevima, ovaj gubitak vidnog polja može se pogoršavati i pogoršavati dok ne dovede do potpunog slijepilo. Međutim, to je izuzetno rijetko i oštećenje vida s vremenom obično nazaduje.
Međutim, bol često se javlja kada se na zahvaćeno oko vrši pritisak i kada pacijent pomiče oko prilikom okretanja pogleda. To se često doživljava kao glavobolje u području očne duplje i prisutni su kontinuirano, ali se pogoršavaju kada se vrši pritisak. Ponekad je i zjenični refleks oslabljen tijekom bolesti, tj. Sužavanja učenik kad svjetlost uđe i širenje u tami više ne funkcionira ispravno.
Crveno-zelena percepcija također može biti poremećena. U pravilu se simptomi poboljšavaju nakon otprilike 2 do 4 tjedna. Međutim, moguće je da ostane lagani kontrastni poremećaj vida.
Ako se bolest iznova i iznova ponavlja, to se naziva kroničnim tijekom. To može dovesti do toga da gubitak vida postaje sve gori, a vidni živac sve više iritiran upalom, a zatim atrofiran. U ovom slučaju, vid se ne može potpuno obnoviti. U slučaju postojećeg gubitka vidnog polja ili glavobolje u području očne duplje, an oftalmolog treba konzultirati.
Korištenje električnih romobila ističe oftalmolog ispituje stražnji dio oka (oftalmoskopija) osvjetljavanjem određene svjetiljke i odbijanjem. Ovdje može vidjeti izlaz očnog živca iz oka (slijepa mrlja). Ovaj je pregled često neprimjetan unatoč prisutnosti upale vidnog živca, jer se može otkriti samo izlazna točka, a ne i cijeli živac.
Samo u rijetkim slučajevima, kada upala utječe samo na ovu polaznu točku živca, može se oftalmolog vidjeti otok, takozvani papiledem. Ova oteklina može biti i znak povišenog intrakranijalnog tlaka, zbog čega se uzrok ovog nalaza mora dodatno razjasniti. Govori se ili o intrabulbarnoj upali, tj. O upali u očnoj jabučici, ili, za razliku od ove, o retrobulbarnoj upali u slučaju oštećenja iza očne jabučice.
Oftalmolog također provjerava oštrinu vida očitavanjem brojeva iz daljine jednim okom. Također se određuje vidno polje kako bi se otkrili mogući kvarovi. Taj se postupak naziva perimetrija vidnog polja i temelji se na činjenici da bi pacijent trebao moći vidjeti s jednom svjetlosnom točkom koja mu se približava sa strane.
Zjenični refleks također testira oftalmolog osvjetljavajući malu lampu u svako oko i promatrajući reakcije učenika. Uobičajeno, kad zasjaju u jedno oko, zjenice oba oka trebaju se ugovoriti (konzultativno učenik reakcija). Međutim, ako je upaljen vidni živac jednog oka, to će uzrokovati da se obje zjenice ne kontrahiraju u dovoljnoj mjeri.
Test ljuljačke svjetiljke nudi detaljniji pregled. Ako oftalmolog otkrije abnormalne nalaze, to treba dodatno pojasniti. Magnetska rezonancija (MRI) mozga s kontrastnim medijem ovdje može biti od pomoći jer može otkriti područja koja mogu imati nedostatke u strukturi ovojnice.
Ta se područja nazivaju demijelinizacijskim žarištima i mogu ukazivati Multipla skleroza. Uz to, neurolog može izmjeriti brzinu provođenja živca. Ako se to smanji, to je pokazatelj upale vidnog živca.
U dijagnozi je vrlo važno provjeriti ima li neuroloških bolesti poput Multipla skleroza. Uz to treba obratiti pažnju da li groznica ili kožni osip dodaje se vizualnim prigovorima, jer to ukazuje na infekciju. A krv test može biti potreban i za otkrivanje bilo kakvih promjena u krvna slika ili da utvrdi da li bakterija prisutni su u krv.
