Njemačko stanovništvo se smanjuje i stari. Na kraju 2021. u Njemačkoj je još uvijek živjelo nešto manje od 83 milijuna ljudi, otprilike isti broj kao 2020. i 2019., zbog više stope smrtnosti od stope nataliteta 2021. (pri čemu je razliku činila imigracija).
Godine 2060. bit će samo 74 do 83 milijuna stanovnika, predviđa Savezni zavod za statistiku u izvješću. Uzroci pada broja stanovnika, navodi se, pad su nataliteta i porast broja umrlih. Deficit nataliteta više se ne može nadoknaditi povećanim useljavanjem iz inozemstva, prema procjeni. Čak ni duži životni vijek i veći broj djece po ženi nisu mogli spriječiti pad stanovništva. Stručnjaci ocjenjuju da se pad više ne može zaustaviti.
Starenje se posebno očituje u broju vrlo starih ljudi. Prema projekcijama stanovništva Saveznog ureda za statistiku, broj ljudi u Njemačkoj u dobi od 80 ili više godina porast će s 4.3 milijuna na 10.2 milijuna između 2011. i 2050. Za pedeset godina oko 14 posto stanovništva – to je svaki sedmi – će imati 80 ili više godina.
Austrija i Švicarska: rast i starenje
Očekuje se da će u Austriji broj stanovnika postojano rasti do kraja stoljeća, s oko devet milijuna sadašnjih (2022.) na 9.63 milijuna 2050. i 10.07 milijuna 2100., prema predviđanjima Statističkog ureda Austrije. Očekuje se da će porast prvenstveno biti potaknut imigracijom.
Prema Švicarskom saveznom uredu za statistiku, 8.69 milijuna ljudi živjelo je u Švicarskoj 2020. godine. Procjenjuje se da će ih 2050. godine biti 10.44 milijuna. Pritom će se broj ljudi u dobi od 65 ili više godina povećati s 1.64 milijuna na 2.67 milijuna. Broj starijih od 80 godina čak će se više nego udvostručiti (s 0.46 milijuna na 1.11 milijuna), predviđa se.
Za dobnu skupinu od 20 do 64 godine za ovo se razdoblje predviđa blagi porast s 5.31 milijuna na 5.75 milijuna.
Njega – statistika
Što smanjenje i starenje stanovništva u Njemačkoj znači za buduću situaciju skrbi? Demografske promjene dovest će do manjka medicinskog osoblja: 2025. godine nedostajat će oko 152,000 XNUMX zaposlenika u medicinskim sestrinskim profesijama za brigu o onima kojima je potrebna njega, prema modelskim izračunima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis) i Savezne Zavod za strukovno obrazovanje (BIBB).
- U 4.1. bilo je 2019 milijun ljudi kojima je potrebna dugotrajna skrb – što je 20.9 posto više (713,000 2017) u odnosu na XNUMX.
- Većina (62 posto) bile su žene.
- Osamdeset posto onih kojima je potrebna dugotrajna njega ima 65 i više godina; 34 posto bilo je starije od 85 godina.
- Osamdeset posto (3.31 milijun) onih kojima je potrebna njega zbrinuto je kod kuće. Najviše (2.33 milijuna) zbrinuli su samo srodnici, što je porast od 27.5 posto (0.713 milijuna) u usporedbi s 2017. Zajedno s uslugama skrbi (ambulantno) zbrinuto ih je 0.98 milijuna, 18.4 posto (0.153 milijuna) više nego 2017.
- Potpuno stacionarnu stalnu skrb u domovima za starije osobe primilo je ukupno 20 posto (0.82 milijuna) onih kojima je potrebna njega. Broj korisnika pune stacionarne stacionarne skrbi tako je povećan za 21 posto u odnosu na 2017. godinu.
Stručnjaci procjenjuju da bi ukupan broj ljudi kojima je potrebna skrb u Austriji mogao narasti na oko 549,600 do 2050. To znači da će – kao iu Njemačkoj – biti potrebno više osoblja. Prema jednoj studiji, do 75,500. postojat će dodatna potreba za oko 2030 XNUMX osoblja za njegu i njegu.
U Švicarskoj se procjenjuje da će starenje stanovništva povećati potrebu za staračkom i dugotrajnom njegom za više od polovice (56 posto) do 2040. To će biti posebno teško za domove za starije, koji će trebati više od 54,300 2040 dodatnih dugoročnih kreveta do 102,000. Broj ljudi ovisnih o Spitex njezi povećat će se za gotovo 52. To predstavlja povećanje od 47,000 posto. Natpolovično će se povećati i broj osoba sa Spitex skrbi (za oko 54 osoba, odnosno XNUMX posto).
