Sinonimi
Medicinska: mrežnica
Uvod
Mrežnica je dio oka i sastoji se od nekoliko slojeva koji sadrže stanice koje apsorbiraju, pretvaraju i prenose svjetlosne podražaje. Odgovoran je za vid boje i svjetline i konačno oblikuje optički živac, koji prenosi impulse na mozak. Zbog različitih boja i intenziteta svjetlosti, mrežnica sadrži različite stanice koje pretvaraju svjetlosne podražaje u elektrokemijske podražaje.
Anatomija
Mrežnica je sastavljena od tri sloja. Krajnji sloj graniči se s korioidea. Ovaj vanjski granulirani sloj sadrži osjetne stanice koje primaju svjetlosne podražaje (fotoreceptore).
Fotoreceptori su podijeljeni u štapove koji su odgovorni za noćni i sumračni vid i čunjeve koji su odgovorni za dnevni i kolorni vid. Čunjevi su uglavnom smješteni u središtu mrežnice, štapići su više u vanjskim područjima (periferija). Vanjski granulirani sloj slijedi unutarnji granulirani sloj.
Sastoji se od bipolarnih stanica, vodoravnih stanica i amakrinskih stanica. Te stanice uzimaju svjetlosne impulse koje otkrivaju i obrađuju fotoreceptori i prenose ih u stanice najunutarnjeg sloja. Unutarnji sloj uz su staklastog tijela i sastoji se od ganglion stanice.
Korištenje električnih romobila ističe ganglion stanice imaju dugačke nastavke stanica i kreću se u zajedničku točku na stražnji dio okaje papile, gdje zajedno tvore optički živac, papile sama po sebi ne sadrži fotoreceptore. Stoga se tamo ne mogu opaziti nikakvi svjetlosni podražaji.
To je razlog zašto papile također se naziva slijepa mrlja. Sa strane slijepa mrlja prema hramu leži žuta mrlja, koja se naziva i macula lutea. U njegovom središtu nalazi se depresija.
Postoje osjetne stanice koje se sastoje samo od čunjeva. Ovaj depresija stoga se naziva i točkom najoštrijeg vida. Mrežnica je povijesno dio diencefalona i ima oko 120-130 milijuna fotoreceptora.
Opskrba mrežnice krvlju
Dva unutarnja sloja mrežnice opskrbljuju se središnjom mrežnicom arterija (A. centralis retinae), koja je zajedno s optički živac, ulazi u očnu duplju straga kroz zajednički otvor na lobanja kost (Foramen opticum). Podrijetlo je iz područja protoka rijeke Gornje arterija oka (A. ophthalmica), koje pak potječe iz područja protoka unutarnje aorte na vrat i glava (A. carotis interna). Vanjski sloj mrežnice opskrbljuje krv posuđe od korioidea. Venska krv drenira se kroz očne žile (Vv. ophthalmicae).
