Kratak pregled
- Uzroci smetnji vida: npr. kratkovidnost, dalekovidnost, migrena, očne bolesti (kao što je makularna degeneracija povezana sa starenjem), optički neuritis, tumori, stres
- Kako se manifestiraju smetnje vida? Ovisno o uzroku, mogu uključivati treperenje, bljeskanje, ograničeno vidno polje, "komarce", "čađavu kišu" ili (privremenu) sljepoću
- Liječenje oštećenja vida: ovisno o uzroku, npr. korekcijom vida (naočale, kontaktne leće), lijekovima, po potrebi operacijom
Smetnje vida: uzroci i moguće bolesti
Mnogo je različitih uzroka oštećenja vida. Razmjerno bezopasni uzroci uključuju
- Migrena s aurom (npr. bljeskovi svjetla ili titranje pred očima, poteškoće u govoru, nelagoda)
- Akutna hipoglikemija (npr. titranje, "crnenje pred očima")
- Umor (npr. gledanje duplih slika)
- suhe oči/preopterećenje/stres (npr. trzanje kapaka)
- Oštećenje vida (zamagljen vid na blizinu ili na daljinu)
Međutim, postoje i ozbiljniji uzroci problema s vidom. To uključuje, na primjer:
- Bolesti oka: Bolesti oka (oftalmološki uzroci) kao što su glaukom, katarakta ili ablacija mrežnice često su krivci za poremećaje vida.
- Vaskularni uzroci: To uključuje, na primjer, nedostatak protoka krvi u mozgu (kao kod migrene ili TIA-e – čest prethodnik moždanog udara), vaskularne okluzije u retini i vaskularne grčeve kod toksemije u trudnoći (preeklampsija).
- Procesi koji zauzimaju prostor u glavi: Oni također mogu biti popraćeni poremećajima vida, poput tumora oka i mozga, cerebralnog krvarenja, apscesa, vaskularnih malformacija (angioma) i vaskularnih izbočina (aneurizme).
- Stres: Moguće su i smetnje vida uzrokovane stresom, primjerice kada dugotrajni fizički i/ili psihički stres povećava koncentraciju hormona stresa i oštećuje krvne žile u oku.
- Vanjsko nasilje: Oštećenje vidnog živca uzrokovano vanjskim nasiljem kao što je nesreća (traumatske optikopatije) također su mogući uzroci oštećenja vida.
- Terapeutske posljedice: Poremećaji vida također mogu biti trajno zaostalo oštećenje (rezidualna stanja) od radioterapije ili kemoterapije, kao i meningitis.
Detaljno o važnim uzrocima poremećaja vida
Najvažniji okidači poremećaja vida uključuju
Kratkovidnost (miopija): Kratkovidne osobe oštro opažaju samo bliske predmete, dok im je vid na daljinu zamućen jer im je očna jabučica predugačka. Upadne zrake svjetlosti stoga konvergiraju ispred mrežnice. Teška kratkovidnost također pogoduje stražnjem odvajanju staklastog tijela (vidi dolje), što uzrokuje daljnje smetnje vida.
Dalekovidnost (presbiopija): Dalekovidnost se razvija u starijoj dobi kada očna leća postane manje elastična. I ovdje je oštrina vida za bliske predmete smanjena.
Strabizam: Ako oko odstupa od potrebnog smjera pogleda, to je ili zbog paralize očnih mišića ili nema prepoznatljiv uzrok. Glavna smetnja vida kod strabizma je gledanje dvostrukih slika (diplopija).
Starosna makularna degeneracija (AMD): Oštećenje vida zbog AMD-a je široko rasprostranjeno. U oku se nakupljaju metabolički proizvodi, postupno uništavajući središte mrežnice. U slučaju takozvanog “suhog AMD-a” zbog toga dolazi do pogoršanja vida, dok u slučaju “vlažnog AMD-a” oboljela osoba također ima iskrivljen vid. Ako se ne liječi, oboljeli će oslijepiti.
Ako sumnjate na napad glaukoma (naglo, jednostrano pogoršanje vida do sljepoće s glavoboljom ili bolovima u očima), odmah se obratite oftalmologu!
Zamućenja staklastog tijela: S godinama i kratkovidnošću može doći do zamućenja staklastog tijela, što oboljeli obično percipiraju kao "mouches volantes" ("leteće komarce") - to su sive, plutajuće točkice i niti. Zamućenje pluta zajedno s pokretima očiju, ali dugoročno nestaje. "Mouches volantes" su neugodni, ali obično bezopasni. Međutim, mogu se pojaviti i kod upalnih bolesti oka.
Krvarenje u staklasto tijelo: Krvarenje u staklasto tijelo može biti posljedica stražnjeg odvajanja staklastog tijela ili bolesti oka povezane s dijabetesom (dijabetička retinopatija), na primjer. Oni uzrokuju smetnje vida kao što je iznenadna tamna naoblaka, koju oboljeli često opisuju kao "crne pahuljice" ili "čađavu kišu". Ozbiljno krvarenje također može dovesti do pogoršanja vida, pa čak i do iznenadne sljepoće.
Odmah posjetite oftalmologa ako primijetite bilo kakve znakove zamućenja staklastog tijela!
Ako sumnjate na ablaciju mrežnice, odmah se obratite oftalmologu!
Menadžerska bolest oka: u ovom slučaju poremećaji vida uzrokovani su stresom – pogođeni su ljudi koji su pod stresom na poslu i/ili kod kuće kroz dulje vrijeme. Tipični simptomi su promjene u vidu boja, dvoslike, sive mrlje u vidnom polju, zamagljen ili iskrivljen vid, često suhe oči, trzanje kapaka ili prisila na treptanje. Uzrok je vjerojatno povećana koncentracija hormona stresa kortizola u krvi, koji može oštetiti krvne žile u oku – sve do ablacije mrežnice – ali i genetski uvjetovana sklonost.
Gravesova bolest: Ova autoimuna bolest je čest oblik hipertireoze. U mnogih pacijenata to dovodi do karakterističnog poremećaja oka poznatog kao endokrina orbitopatija. Simptomi uključuju izbočenje očiju iz očne duplje, osjećaj stranog tijela u oku, fotofobiju, dvoslike i oštećenje vida, ali suhoća, crvenilo ili oticanje kapaka također se mogu pojaviti kod Gravesove bolesti.
Upala arterija (temporalni arteritis): Ova bolest uzrokuje upalu arterijskih stijenki u dijelovima, osobito temporalne arterije i cerebralnih arterija. Uglavnom se javlja nakon 50. godine života. Kronična upala obično dovodi do početnog jednostranog gubitka vida. Unutar nekoliko tjedana često oboli i drugo oko.
Ako postoje znakovi vaskularne okluzije u mrežnici, nazovite hitnu medicinsku pomoć ili odmah idite u kliniku!
TIA je često preteča moždanog udara. Odmah nazovite hitnu pomoć!
Proširenje cerebralne arterije (cerebralna aneurizma): Stalni ili naizmjenični dvoslike bez ikakvih abnormalnosti u oku ponekad je uzrokovan cerebralnom aneurizmom, tj. proširenjem cerebralne arterije. Ako pukne, postoji opasnost od cerebralnog krvarenja opasnog po život.
Ako sumnjate na moždano krvarenje, hitno nazovite hitnu liječničku pomoć!
Tumor mozga: i benigni i maligni tumori mozga mogu uzrokovati poremećaje vida ovisno o njihovoj veličini i položaju u mozgu. Na primjer, mogu se pojaviti zamagljen vid, defekti vidnog polja, progresivno pogoršanje vida i dvoslike.
Patološka mišićna slabost (myasthenia gravis): Ovaj teški oblik mišićne slabosti je autoimuna bolest. Česti početni simptomi su smetnje vida u vidu dvoslike i spuštenog gornjeg kapka kada je oko otvoreno.
Nuspojave lijekova: Rijetke nuspojave digitalisa (lijekovi za srce), sulfonamida (antibiotici) i diuretika (diuretici) su poremećaji vida u području percepcije boja (žuto, crveno ili plavo).
Ako se nakon tretmana digitalisom jave mučnina, smetenost ili smetnje vida, odmah se obratite klinici!
Smetnje vida: simptomi
Postoje različite vrste poremećaja vida:
- Dvostruki vid (diplopija) može biti uzrokovan alkoholom, poremećajima pojedinih kranijalnih živaca ili multiplom sklerozom.
- Bljeskanje/zavjesa se javlja, na primjer, kod odijeljene mrežnice.
- Uznemirujući elementi (čađava kiša, "leteći komarci" = mouches volantes) mogu ukazivati na npr. ablaciju mrežnice ili staklastog tijela.
- Defekti vidnog polja (tunelski vid) uzrokovani su, na primjer, glaukomom ili tumorima.
- Poremećaji raspoznavanja boja su prirođeni (kao kod nedostatka crveno-zelene) ili stečeni (na primjer zbog napadaja glaukoma ili trovanja digitalisom).
Poremećaji vida: dijagnoza
Različite pretrage mogu otkriti uzrok smetnji vida, a posebice:
- Oftalmološki pregled: U slučaju problema s očima kao što su smetnje vida, pregled kod oftalmologa je rutinski. Između ostalog, on ili ona provjerava performanse vida i tako može, na primjer, identificirati nedostatak vida kao uzrok smetnji vida. Ostali pregledi uključuju pregled procjepnom svjetiljkom, oftalmoskopiju i mjerenje intraokularnog tlaka (vidi dolje).
- Oftalmoskopija (oftalmoskopija): Oftalmoskopija se može koristiti za pregled stražnjeg dijela oka. To je važno, primjerice, ako liječnik posumnja na bolest mrežnice (kao što je vaskularna okluzija) ili tumor oka kao uzrok poremećaja vida.
- Mjerenje intraokularnog tlaka (tonometrija): Ovo se uglavnom provodi ako liječnik posumnja da iza poremećaja vida stoji glaukom (glaukom).
- Neurološki pregledi: Ako su neki neurološki poremećaji ili bolesti (npr. multipla skleroza, optički neuritis) moguće objašnjenje smetnji vida, liječnik će provjeriti stanje i funkciju živčanih putova.
- Ultrazvučni pregled (sonografija): Ultrazvuk oka je indiciran, na primjer, za razjašnjenje ablacije retine, tumora oka ili promjena vidnog živca. U slučaju oštećenja vida zbog Gravesove bolesti, liječnik će napraviti i ultrazvuk štitnjače.
- Magnetska rezonancija (MRI) i kompjutorizirana tomografija (CT): Ove složene postupke snimanja liječnici koriste za liječenje poremećaja vida uzrokovanih tumorima, aneurizmama mozga i cerebralnim krvarenjima (moždani udari), na primjer.
Poremećaji vida: liječenje
Ako se temeljni uzrok uspješno liječi, poremećaji vida obično nestaju. Neki primjeri:
Bolesnici s glaukomom i povišenim očnim tlakom također dobivaju lijekove za sprječavanje ili odgađanje daljnjeg oštećenja vidnog živca, a time i pogoršanja slabovidnosti. Ponekad je neophodna i kirurška intervencija. Operacija se obično izvodi i za kataraktu.
Problemi s vidom: Savjeti – što možete učiniti sami
Neke se bolesti i ozljede koje uzrokuju probleme s vidom ne mogu spriječiti. Ipak, možete učiniti mnogo za zdravlje svojih očiju:
- Ako je iskustvo pokazalo da određene namirnice (npr. alkohol, kava, čokolada, sir) mogu izazvati napadaj migrene, trebali biste izbjegavati te proizvode.
- Izbjegavajte pušenje jer, između ostalog, otežava dotok krvi u vidni živac.
- Pobrinite se da imate dovoljno tjelesne vježbe, jer to poboljšava cirkulaciju krvi - što također koristi očima.
- Koristite sunčane naočale s odgovarajućom UV zaštitom jer UV zrake trajno oštećuju mrežnicu i očnu leću.
- Ne izlažite oči propuhu. Izvlači vlagu iz očiju i može ih nadražiti.
- Radite česte vježbe poput kruženja očima ili gledanja naprijed-natrag. Ovo opušta očne mišiće.
- S vremena na vrijeme stavite ruke na oči (npr. u uredu) – tama opušta.
- Masirajte područje oko očiju tapkajući ih s dva prsta. To potiče cirkulaciju krvi i protok suza.
Sljedećim savjetima možete spriječiti probleme s vidom uzrokovane učestalim radom na računalu:
- Postavite monitor (po mogućnosti ravni ekran) pod pravim kutom u odnosu na površinu prozora i stropnu rasvjetu tako da udaljenost između vaših očiju i monitora bude 50 do 80 centimetara.
- Omogućite neizravno osvjetljenje kako biste izbjegli odraze koji naprežu oči ili odsjaj na monitoru.
- Redovito dižite pogled s ekrana u daljinu. Ovo trenira vaše oči da se prebacuju s vida na blizinu na daleko i obrnuto.
- Pravite redovite pauze od rada na računalu.
Smetnje vida: Kada trebate posjetiti liječnika?
Svakako biste trebali posjetiti liječnika u sljedećim slučajevima:
- nova pojava poremećaja vida
- iznenadni poremećaji vida kao što su akutno pogoršanje vida, iznenadni gubitak vida ili iznenadni dvoslike
- Vizualni poremećaji u obliku bljeskova svjetla ili obojenih prstenova oko izvora svjetlosti ili u obliku "čađave kiše"
- Poremećaji vida koji se ne mogu objasniti poznatim vidnim defektom (kao što je kratkovidnost ili dalekovidnost).
