Uloga prehrane u reumatizmu
Prehrana igra važnu ulogu u reumatizmu (kao što je reumatoidni artritis). Ne može zamijeniti liječenje lijekovima, fizioterapijom i/ili operacijom. Međutim, ono što svakodnevno jedete i pijete može pozitivno utjecati na tijek bolesti i vaše dobro stanje. Nekoliko je razloga za to:
Prehrana u borbi protiv upale
Antioksidansi štite stanice
Upala proizvodi veliki broj "slobodnih radikala". To su agresivni spojevi kisika koji oštećuju npr. tkivo zglobova i susjednih struktura. Antioksidansi kao što su vitamin C, vitamin E, cink i selen pomažu u borbi protiv toga: oni mogu neutralizirati kisikove radikale i tako ih učiniti bezopasnima. Hrana biljnog podrijetla posebno sadrži velike količine ovih “čistača radikala”.
Minerali i vitamini za jake kosti
Atrofija kostiju (osteoporoza) je česta kronična bolest kostiju. Kao i mnoge bolesti, i ona spada u reumatsku skupinu. Također je česta popratna i sekundarna bolest drugih reumatskih bolesti. Prehrana stoga treba osigurati dovoljno minerala i vitamina koji su tijelu potrebni za jake kosti od samog početka.
Potreba za vitaminom D samo se djelomično pokriva hranom (haringa, losos, žumanjak, gljive itd.). Najveći doprinos daje vlastita proizvodnja kože pomoću sunčeve svjetlosti.
Promijenjeni energetski zahtjevi
Međutim, pravilnom prehranom u kombinaciji s prilagođenom tjelesnom aktivnošću – gdje je posebno važna zaštita zglobova – pacijenti se mogu suprotstaviti rastućim masnim naslagama.
Postoji li posebna dijeta za reumu?
Ukratko, još nije moguće konačno procijeniti učinkovitost specifičnih dijeta za reumatizam. Ipak, mogu se dati neke opće preporuke o prehrani za reumatizam. Mogu pomoći u ublažavanju simptoma povezanih s upalom, spriječiti popratne bolesti poput osteoporoze i poboljšati opće zdravlje.
Za reumatizam se općenito preporučuje zdrava, uravnotežena prehrana. Dobri su izgledi da će tijelo dobiti sve potrebne hranjive tvari u dovoljnim količinama – uostalom, nijedna hrana ne sadrži sve relevantne ugljikohidrate, bjelančevine, masti, vitamine i minerale (rasute i elemente u tragovima), uključujući antioksidanse. Raznolikost na tanjuru stoga je zdrava – čak i za osobe koje ne boluju od reume.
Hranu životinjskog podrijetla jedite samo umjereno! Ovaj savjet se odnosi na sve upalne reumatske bolesti, ne samo na reumatoidni artritis. Razlog: prehrana koja se uglavnom sastoji od mesa i kobasica, mlijeka i mliječnih proizvoda te jaja može potaknuti upalne procese. Hrana životinjskog podrijetla sadrži arahidonsku kiselinu. Ova omega-6 masna kiselina proizvodi glasničke tvari koje potiču upalu u tijelu, poznate kao eikozanoidi.
|
Hrana |
Sadržaj arahidonske kiseline |
|
|
po obroku |
po 100 g |
|
|
Ragu od piletine |
1600 mg (na 400 g) |
400 mg |
|
Juha od piletine |
1095 mg (na 150 g) |
730 mg |
|
Pečeno pile |
851 mg (na 370 g) |
230 mg |
|
Kroasan |
749 mg (na 70 g) |
1070 mg |
|
Svinjska jetra |
650 mg (na 125 g) |
520 mg |
|
Teleći kotlet |
480 mg (na 150 g) |
320 mg |
|
Svinjski gulaš |
345 mg (na 155 g) |
230 mg |
|
Teletina |
330 mg (na 150 g) |
220 mg |
|
Pileći burger |
270 mg (na 150 g) |
180 mg |
|
Mast |
255 mg (na 15 g) |
1700 mg |
|
Jegulja |
225 mg (na 150 g) |
150 mg |
|
Svinjska koljenica |
150 mg (na 300 g) |
50 mg |
|
omlet |
84 mg (na 140 g) |
|
|
žiroskopom |
62.5 mg (na 125 g) |
50 mg |
|
Govedina |
60 mg (na 150 g) |
40 mg |
|
Jaja žumanjka |
38 mg (na 19 g) |
200 mg |
|
jaje |
36 mg (na 60 g) |
60 mg |
|
kopneni lovac |
30 mg (na 30 g) |
100 mg |
|
Mlijeko (1.5% masti) |
15 mg (na 150 g) |
10 mg |
Izvor: DEBInet “Reumatizam – prehrana”
Izbjegavati u potpunosti životinjske proizvode?
Inače, u hrani biljnog podrijetla nema arahidonske kiseline. Zbog toga neki reumatičari slijede vegetarijansku prehranu. Postoje različite varijante ove dijete:
- Lakto-vegetarijanci kažu "ne" mesu, ribi i jajima, ali ne i mlijeku i mliječnim proizvodima.
- Ovo-lakto-vegetarijanci si uz hranu biljnog podrijetla dopuštaju mlijeko, mliječne proizvode i jaja.
- Pesko-vegetarijanci (ili peskarijanci) kombiniraju svoju inače čisto biljnu prehranu s ribom i plodovima mora.
Savjetuje se oprez u slučaju vrlo aktivnog upalnog reumatizma kao što je reumatoidni artritis: To može dovesti do povećane razgradnje proteina! Stoga nije preporučljivo potpuno izbjegavati hranu životinjskog podrijetla, a samim time i životinjske bjelančevine. Meso je također važan izvor željeza.
Dijeta za reumu: što trebate jesti?
Biljna ulja kao što su laneno, repičino, sojino, orahovo i ulje pšeničnih klica također daju vrijedan doprinos prehrani kod reumatizma. Dobri su izvori alfa-linolenske kiseline. Ovo je omega-3 masna kiselina koja se u tijelu pretvara u eikozapentaensku kiselinu – drugu omega-3 masnu kiselinu. Ove masne kiseline suzbijaju upalne procese (za razliku od omega-6 masnih kiselina) pa bi svakako trebale biti dio dijete za reumatičare.
U dijetu za reumatičare valja uključiti i začine: Curry, češnjak, kim i đumbir djeluju protuupalno. Stoga nisu prikladni samo za oplemenjivanje jela zbog okusa.
Reumatoidni artritis: kava i alkohol
Kava može činiti dio vašeg dnevnog unosa. Međutim, svoje potrebe za tekućinom uglavnom biste trebali pokriti vodom ili nezaslađenim biljnim ili voćnim čajem.
Najbolje je sa svojim liječnikom razgovarati o tome je li i koliko alkohola preporučljivo u vašem slučaju.
Prehrana za reumatizam: savjeti ukratko
- Izbjegavajte masnu životinjsku hranu kao što su mast, svinjska jetra, žumanjak te masno meso i kobasice. Dovoljna je jedna ili dvije porcije mesa ili kobasice. Izbjegavajte jesti više od četiri žumanjka tjedno.
- Kada je riječ o mlijeku i mliječnim proizvodima, najbolje je birati nemasne varijante (npr. mlijeko sa smanjenom masnoćom, obrani jogurt).
- Pri kuhanju i pripremi hrane prednost dajte biljnim masnoćama. Posebno se preporučuju biljna ulja koja su bogata omega-3 masnim kiselinama. To se primjerice odnosi na ulje od oraha, lana, soje i uljane repice. Posljednja dva također osiguravaju obilje vitamina E – važnog antioksidansa.
- Kada su u pitanju žitarice i proizvodi od žitarica (kao što su brašno, kruh, tjestenina i riža), odlučite se za varijante od cjelovitog brašna. Time se dobivaju vitamini, minerali i vlakna kojih nema u varijanti od bijelog brašna. Cjelovite žitarice također dulje održavaju osjećaj sitosti.
- Kad god je moguće, jedite svježe pripremljena jela, a ne gotova jela. Potonji obično sadrže zasićene masne kiseline, skriveni šećer, puno soli, konzervanse i arome – a sve to nije baš zdravo.
Uzmite u obzir ono što volite i ne volite kada birate svoja jela. Koliko god riba bila zdrava za reumatoidni artritis - ako je ne volite, ne biste se trebali prisiljavati da redovito jedete salatu od haringe ili riblje sendviče. Kapsule ribljeg ulja mogle bi biti alternativa. Možete dogovoriti koliko sa svojim liječnikom.
