Optički živac

Definicija

Korištenje električnih romobila ističe optički živac (med. Nervus opticus) je nit "živčanih vlakana" koja prenosi signale generirane na mrežnica oka prema mozak. Strogo govoreći, optički živac, kojeg liječnici nazivaju nervus (latinski za živac) opticus, zapravo uopće nije pravi živac, već "put" mozak, budući da mrežnica oka je izbočina mozga tijekom embrionalnog razvoja.

Tok očnog živca

Korištenje električnih romobila ističe mrežnica oka sastoji se od nekoliko slojeva, od kojih je najudaljeniji sloj vizualnih receptora, šipki i čunjeva. Nekoliko slojeva stanica s preklopnim stanicama za svjetlosno inducirane električne signale osjetnih stanica povezuje se s unutarnje strane. Vlakna tzv ganglion stanice koje se nalaze u najunutarnjem staničnom sloju mrežnice čine stvarne optički živac.

Mjesto na kojem ta vlakna napuštaju oko kao vidni živac naziva se papile (T. Papila Nervi Optici) i nalazi se oko 15 ° od središta svakog oka do nos. Budući da se vlakna moraju probiti kroz sloj receptora svjetlosti da bi došla do vanjske strane, područje papile nije osjetljiv na svjetlost, a naziva se i „slijepa mrlja".

Nakon napuštanja očne jabučice, vidni živac prelazi masno tkivo smješten u orbiti između mišića oka i ulazi u lobanja kroz otvor (Canalis Opticus). U lobanja, optički živci oba oka čine optičku hijazmu (Chiasma Nervi Optici), područje gdje vlakna koja provode signale s polovica očiju okrenutih prema nos prijeći na drugu stranu. Zbog anatomske blizine ovog spoja s hipofiza, spoj vidnog živca ima određeno značenje u dijagnozi određenih mozak tumora.

Osim toga, ozljede vidnog živca prije i nakon raskrižja proizvode različite kvarove u vidnom polju, što liječniku omogućuje da s malo napora procijeni mjesto oštećenja. U daljnjem toku vlakna lijeve polutke oba oka uvlače lijevi vidni živac, a vlakna desne hemisfere oba oka desni vidni živac. Budući da je živci koji nastaju presijecanjem sada ulaze u mozak (po jedan u svakoj hemisferi), nakon presijecanja optičkih putova više se ne govori o vidnom živcu, već o "vizualnom traktu" (lat.

Tractus Opticus). Prelamanje leća oka rezultira informacijom s druge strane vidnog polja koja dolazi do svake polovice mozga. Sve što vidimo s desne strane našeg vidnog polja obrađuje se u lijevoj hemisferi mozga i obrnuto. Vlakna vidnog živca završavaju u kori velikog mozga na stražnjoj strani glava, gdje se odvija obrada podataka opaženog.