Kratak pregled
- Simptomi: groznica, trzanje mišića, iskrivljene oči, iznenadna nesvjestica, blijeda koža, plave usne.
- Tijek: Uglavnom nekompliciran i neproblematičan tijek, trajna oštećenja su vrlo rijetka
- Liječenje: Simptomi obično nestaju sami od sebe. Liječnik liječi febrilne konvulzije, između ostalog, antikonvulzivima. Osim toga, prikladni su antipiretici i hladni oblozi.
- Opis: Napadaj koji se javlja povezan s vrućicom (tjelesna temperatura iznad 38.5 stupnjeva Celzijusa).
- Uzroci: Još nejasni; sumnja se na genetsku predispoziciju u kombinaciji s uglavnom bezopasnim infekcijama (npr. gornjih dišnih putova) koje dovode do brzog porasta tjelesne temperature
- Prevencija: Prevencija obično nije moguća; u slučaju ponovljenih napada, uzmite antispazmodik koji vam je propisao liječnik kod kuće.
- Kada posjetiti liječnika? Posjet liječniku preporuča se nakon svakog febrilnog napadaja.
Kako prepoznati febrilne konvulzije?
Kod febrilnog napadaja djeca se trzaju cijelim tijelom, mišići im se grče, a tijelo im je neprirodno ukočeno i istegnuto. Obično je zahvaćeno cijelo tijelo, ali u nekim slučajevima zahvaćeni su samo pojedini udovi (npr. ruke i noge). Ponekad ruke i noge iznenada ponovno omlate. Obično dijete iskrivi oči prema gore, ima proširene zjenice ili fiksiran pogled.
Neka djeca su blijeda, a koža im ponekad nakratko pomodri – osobito na licu i oko usana. Disanje je često usporeno i otežano. U tijeku konvulzije dijete također često gubi svijest.
Tipični simptomi febrilnih konvulzija su:
- Groznica (tjelesna temperatura iznad 38.5 stupnjeva Celzijusa).
- Trzanje mišića
- Iskrivljenih očiju
- Iznenadni gubitak svijesti
- Blijeda ili plava koža
Ovisno o tome koji su simptomi prisutni kod febrilne konvulzije, razlikuju se jednostavne i komplicirane febrilne konvulzije:
Jednostavna ili nekomplicirana febrilna konvulzija traje samo tri do četiri minute, odnosno najviše petnaest minuta. Utječe na cijelo tijelo i obično je bezopasna. Obično nema daljnjeg napadaja u prva 24 sata nakon prvog.
Složeni (komplicirani) febrilni napadaj.
Složeni ili komplicirani febrilni napadaj traje duže od 15 minuta i može se ponoviti unutar 24 sata. Komplicirani febrilni napadaj prvi je znak naknadne epilepsije ili druge bolesti u otprilike četiri od 100 slučajeva i treba ga pregledati liječnik. Ova vrsta febrilnih konvulzija javlja se puno rjeđe.
Kakav je tijek febrilnog napadaja?
Koliko god febrilne konvulzije izgledale prijeteće, dijete se od njih obično vrlo brzo oporavi. Jednostavna febrilna konvulzija traje samo nekoliko sekundi do minuta (najviše 15 minuta). Simptomi obično nestaju sami od sebe.
Jesu li febrilne konvulzije opasne?
U pravilu febrilne konvulzije nisu opasne, a pogotovo ne smrtonosne. Istina je da su roditelji obično jako uplašeni kada se pojave febrilne konvulzije – pogotovo ako su prve. Boje se za život djeteta, jer febrilne konvulzije često izgledaju vrlo dramatično. Međutim, velika većina konvulzija nije komplicirana i neproblematična. Prognoza je obično vrlo dobra.
Djeca s febrilnim konvulzijama razvijaju se jednako dobro kao i djeca bez febrilnih konvulzija. Konvulzije ne oštećuju djetetov mozak. Međutim, s jednostavnim febrilnim konvulzijama, otprilike jedno od troje djece ima rizik od ponovnog pojavljivanja. Kad djeca dođu u školsku dob, napadaji obično prestaju.
U svakom slučaju, posavjetujte se s liječnikom nakon febrilnih konvulzija kako biste isključili ozbiljne bolesti (npr. meningitis).
Koje se komplikacije mogu dogoditi?
U većini slučajeva ne treba očekivati posljedično oštećenje mentalnog ili tjelesnog razvoja djeteta: djeca se razvijaju jednako normalno kao i djeca bez febrilnih konvulzija.
U većini slučajeva febrilne konvulzije prođu do trenutka kada roditelji s djetetom stignu u bolnicu ili liječničku ordinaciju. Kako bi bili sigurni, liječnici tada provode neke pretrage i isključuju druge uzroke i komplikacije.
Febrilne konvulzije i rizik od epilepsije
U rijetkim slučajevima iza ponovljenih napadaja stoji epilepsija. Rizik od razvoja epilepsije je povećan kod djece posebno ako:
- napadaji se javljaju prije dobi od devet mjeseci i postoji obiteljska povijest epilepsije.
- @ konvulzije traju duže od 15 minuta.
- dijete se ni prije napadaja ne razvija psihički ili fizički u skladu sa svojom dobi.
Bez ovih čimbenika rizika, samo oko jedan posto će razviti epilepsiju nakon febrilnih konvulzija.
Osobito kad se febrilni napadaj dogodi prvi put, najvažnije je ostati pribran i spriječiti dijete da se nekontroliranim pokretima ozlijedi. Da biste to učinili, pridržavajte se sljedećih mjera:
- Ostanite s djetetom i ostanite mirni.
- Provjerite djetetovu svijest i disanje
- Nazovite 911 što je prije moguće (u Njemačkoj nazovite 112), ili obavijestite pedijatra (osobito ako se radi o prvom febrilnom napadaju).
- Olabavite djetetovu odjeću kako bi moglo slobodno disati.
- Maknite tvrde predmete s puta (npr. rubove, oštre kutove) kako se dijete ne bi ozlijedilo.
- Nemojte držati ili tresti dijete.
- Ne pokušavajte suzbiti ili spriječiti djetetovo trzanje.
- Nemojte djetetu davati hranu ili piće (opasnost od gušenja!).
- Ne stavljajte djetetu nikakve predmete u usta, čak ni ako se dijete ugrize za jezik.
- Pogledajte na sat koliko napadaj traje.
- Nakon što je napadaj prošao, postavite dijete u položaj za oporavak.
- Zatim izmjerite djetetovu tjelesnu temperaturu.
Ako je dijete bez svijesti i ne diše, odmah započnite s oživljavanjem i nazovite hitnu!
Nakon napadaja važno je da liječnik pregleda dijete. Samo na taj način moguće je sa sigurnošću isključiti neka druga ozbiljnija oboljenja (npr. meningitis). Osim toga, liječnici preporučuju da dijete bude hospitalizirano do otprilike godinu i pol nakon prvog febrilnog napadaja.
Mogući razlozi za prijem u bolnicu uključuju:
Ovo je djetetov prvi febrilni napadaj.
- To je komplicirani febrilni napadaj.
- Uzrok napadaja je nejasan (npr. sumnja na epilepsiju).
Ako je dijete već nekoliko puta imalo febrilne konvulzije i napadaji traju dulje od nekoliko minuta, liječnik može propisati hitan lijek koji će roditelji uzeti kod kuće. To je obično antikonvulzivni lijek koji se daje kroz djetetov anus poput čepića. Vaš pedijatar će Vam reći kako točno koristiti ovaj lijek i kako ga čuvati.
Što je febrilni napadaj?
Febrilne konvulzije su napadaji uzrokovani naglim porastom tjelesne temperature (obično iznad 38.5 stupnjeva Celzijusa). Febrilne konvulzije su češće, osobito u male djece. Većinu vremena febrilni napadaj kod djece djeluje zastrašujuće, ali obično je bezopasan.
Tko je posebno pogođen?
Nasljedni čimbenici također igraju ulogu: Ako su se u obitelji već javljali febrilni napadaji, povećava se vjerojatnost da će dijete imati napadaje.
U kasnijoj dobi (čak i kod odraslih), febrilni napadaji su rijetki, ali mogući. Međutim, još nije jasno zašto se to događa.
Što izaziva febrilni napadaj?
Ne zna se točno zašto su neka djeca sklona konvulzijama kada imaju temperaturu. Prema dosadašnjim saznanjima, mozak osoba s febrilnim konvulzijama je predisponiran da u određenom stadiju razvoja napadajima reagira na groznicu ili nagli porast tjelesne temperature (obično iznad 38.5 stupnjeva Celzijusa). Liječnici vjeruju da je mozak djece u dobi između osam mjeseci i četiri godine posebno osjetljiv na napadaje.
U beba se febrilne konvulzije javljaju i pri temperaturama nižim od 38 stupnjeva Celzijusa.
Febrilne konvulzije često se javljaju u sklopu trodnevne groznice (infekcija humanim herpesvirusom tipa 6, HHV 6). Rjeđe su bakterijske infekcije (npr. streptokokna angina ili infekcija mokraćnog sustava) odgovorne za febrilne konvulzije.
Hoće li doći do febrilne konvulzije ovisi prvenstveno o tome koliko brzo raste tjelesna temperatura.
Samo su vrlo rijetki febrilni napadaji uzrokovani ozbiljnim infekcijama kao što su meningitis ili upala pluća. Febrilne konvulzije mogu se primijetiti i nakon cijepljenja (npr. protiv hripavca, ospica, zaušnjaka, rubeole, dječje paralize, difterije ili tetanusa).
Nije još u potpunosti razjašnjeno uzrokuje li napadaj sama vrućica ili infekcija koja izaziva groznicu. Liječnici pretpostavljaju da je predispozicija za febrilne konvulzije urođena i stoga se u nekim obiteljima javlja u više članova.
Kako se mogu spriječiti febrilne konvulzije?
Nije moguće u potpunosti spriječiti febrilne konvulzije. Neki roditelji svojoj djeci daju lijekove za snižavanje temperature čim tjelesna temperatura dosegne 38.5 stupnjeva Celzijusa. Nadaju se da će to zaštititi dijete od febrilnih konvulzija. Međutim, nema znanstvenih dokaza da to sprječava febrilne konvulzije. Liječnici stoga savjetuju da se preventivno ne daju lijekovi za snižavanje temperature!
Koristite lijekove za snižavanje temperature samo nakon savjetovanja s pedijatrom. “Prekomjernu terapiju” preparatima za snižavanje temperature treba izbjegavati pod svaku cijenu!
Ako je dijete već pretrpjelo febrilne konvulzije, liječnici ponekad propisuju hitne lijekove (npr. antikonvulzive) koje roditelji mogu ponijeti kući. Međutim, dajte ih samo ako dijete stvarno ima temperaturu i samo prema preporuci liječnika. Ne preporučuje se davanje lijekova kao preventivna mjera u slučaju infekcije!
Febrilne konvulzije mogu se spriječiti u vrlo malo slučajeva.
Nakon prve febrilne konvulzije dijete treba uvijek temeljito pregledati liječnik. Iznimke postoje ako su djeca već imala nekoliko febrilnih konvulzija koje su bile lako podnošljive i brzo su prošle. Međutim, budući da su kod svake nove konvulzije mogući i drugi uzroci, preporučljivo je uvijek potražiti savjet liječnika.
U slučaju komplicirane febrilne konvulzije, nužno je da se dijete temeljito pregleda u bolnici. Djeca s kompliciranim febrilnim napadajem u pravilu ostaju u bolnici najmanje jednu noć kako bi se razjasnio točan uzrok i pratio tijek.
Kako liječnik postavlja dijagnozu?
Liječnik najprije pita osobe u pratnji (najčešće roditelje) koji su se simptomi javili, koliko je napadaj trajao te koji su dijelovi tijela zahvaćeni i kojim redoslijedom. Budući da se febrilni napadaj očituje tipičnim simptomima (groznica i napadaj), liječniku ga je obično lako dijagnosticirati.
Samo ako se sumnja na ozbiljne bolesti, poput meningitisa, liječnik će obaviti daljnje pretrage kako bi razjasnio uzrok. To uključuje, na primjer, krvne pretrage ili pregled cerebrospinalne tekućine (lumbalna punkcija) kako bi se isključile infekcije.
Epilepsija ili drugi neurološki poremećaji mogu se dijagnosticirati mjerenjem moždanih valova (elektroencefalografija, EEG). Postupci slikovnog pregleda kao što je kompjutorska tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI) čine strukture mozga vidljivima kako bi se isključile malformacije ili tumori kao uzrok kompliciranih febrilnih konvulzija.
