Odgovarajuće disanje je od velike važnosti za zdravlje a na njega utječu mnogi čimbenici kao što su stres, fizički stanje i kvaliteta zraka. Respiratorni terapija koristi se za različite vrste respiratornih deficita, respiratornih bolesti, za stres, umor i mentalna bolest ili naučiti drugačije disanje Tehnike.
Što je respiratorna terapija?
Respiratorni fizioterapija također uključuje određene disanje tehnike i učenje držanja tijela. Tehnike disanja koje se mogu naučiti uključuju usna-blok, trbušno i dijafragmatično disanje. Disanje kontrolira mozak. Obično se javlja nesvjesno i često se ne primjećuje i ne opaža sve dok ne dođe do otežanog disanja ili a hladan otežava disanje. Terapije disanja mogu se razlikovati od medicinskih terapija disanja, kada postoji bolest ili poremećaj funkcije, npr. Zbog astma, pušenje ili onečišćenje zraka, a s druge strane terapije dahom, koje se koriste u alternativnim tjelesnim ili psihoterapija. Medicinski respiratorni terapija, na primjer, koristi se za poboljšanje ment funkcioniraju u slučajevima stalno slabih pluća i imaju za cilj jačanje dišnog i bronhijalnog sustava. Ova vrsta respiratornog terapija često se nudi u specijaliziranim klinikama. Mogu ga izvoditi i odgovarajuće obučeni fizioterapeuti. Alternativna respiratorna terapija uključuje pacijentovu emocionalnu situaciju i govor tijela. Dah se doživljava kao silu koju je moguće iskoristiti za bolju samosvijest, opuštanje i spokoj. U ovom obliku terapije disanjem postoji mnogo različitih pristupa i metoda. Provodi se, na primjer, u praksi respiratornog terapeuta ili u rehabilitacijskim centrima.
Funkcija, učinak i ciljevi
Medicinska respiratorna terapija koristi se za širok raspon različitih respiratornih bolesti, kao i za neadekvatnu respiratornu mehaniku. Dublje disanje daje bolje kisik opskrba tijela. Medicinska respiratorna terapija zauzima važno mjesto u ortopediji, internoj medicini i kirurgiji, kao i u prenatalnoj njezi. Kronično dišni put sužavanje ment bolest (koja se naziva i pluća pušača) i kronična opstruktivna bronhitis su uobičajene bolesti za koje se respiratorna terapija koristi obećavajuće. Pogotovo u slučajevima astma, kronično kašalj i otežano disanje, medicinska respiratorna terapija korisna je za ublažavanje napadaja posebnim tehnikama disanja i za ublažavanje otežanog disanja. Respiratorni fizioterapija (fizikalna terapija) može se obaviti pomoću uređaja koji uzrokuje izdah pacijenta protiv otpora. To proširuje bronhijalne cijevi i omogućuje bolje iskašljavanje sluzi. Također se koristi za vježbanje ment funkcija. Respiratorni fizioterapija također uključuje određene tehnike disanja i učenje položaji, poput trenerskog sjedala, koji omogućuju lakše disanje. Tehnike disanja koje se mogu naučiti uključuju usna-blokada, trbušno disanje i dijafragmatično disanje. Za prevenciju se koristi i medicinska respiratorna terapija pneumonija, ojačati grudi mišiće i povećati kapacitet pluća. U konačnici, respiratorna terapija dovodi do ukupnog povećanja uspješnosti pacijenta. Alternativne respiratorne terapije temelje se na potpuno različitim pristupima i nisu usmjerene samo na pacijente s oslabljenom respiratornom funkcijom, već općenito na ljude koji žele povećati svoju tjelesnu svijest i unutarnju uravnotežiti. Ovdje se pretpostavlja da je dah usko povezan sa svim fizičkim i psihološkim funkcijama. Iz ovoga se zaključuje da se terapijom disanja na sve ljudske razine može pozitivno utjecati. Iako je disanje nehotično, može se svjesno kontrolirati, što alternativne terapije disanja iskorištavaju. Između ostalih, tu spadaju metode poput Iskustvenog daha prema I. Middendorfu, eutonije prema G. Aleksandru, pranajame iz joga, Qigong of tradicionalna kineska medicina i holotropno disanje prema S. Grofu. Među mentalnim bolestima u kojima alternativnu terapiju disanjem igra središnju ulogu su anksioznost i depresija. Konačno, terapija disanjem je posebno važna za neke profesionalne skupine, poput pjevača, glazbenika, glumaca i plesača.
Rizici i opasnosti
Terapija disanjem koja se neprimjereno primjenjuje ili se površno podučava strogo se ne preporučuje, jer može imati ozbiljne nuspojave. Na primjer, holotropna terapija disanja, koja ima za cilj dovesti osobu u "drugačije stanje svijesti" kroz hiperventilacija, predstavlja rizik za ljude s krv poremećaji pritiska ili trudnice. Također treba biti oprezan u pogledu terapije disanjem u slučaju nekih mentalnih bolesti, koje se mogu pogoršati kao rezultat vježbe disanja. Stoga je prije početka respiratorne terapije neophodno osigurati da je liječnik dobro kvalificiran i da nema ništa loše u respiratornoj terapiji za bolesti.
