Kada se osoba smatra "starijom"?

Starenje nije bolest, kao što je nekoć rečeno - starenje je polagan proces promjena i transformacija tijekom života. Prijelaz iz jedne životne faze u drugu polagan je i postupan, bez fiksne posvećenosti određenoj kalendarskoj dobi. Promatrajući izbliza starenje, uvijek se može vidjeti da je proces starenja kod svake osobe različit. Ipak, postoji čitav niz različitih pododjela i oznaka za veliku i vrlo heterogenu dobnu skupinu "starijih ljudi". Kreće se od aktivnog 65-godišnjaka do preko 100 godina.

Pa s kojom fazom života započinje starost?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 1980. godine izradila je sljedeću podjelu:

Dob Pododjeljenje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
51-60 godina stari ljudi
61-75 godina Stariji ljudi
76-90 godina stari ljudi
91-100 godina vrlo stari ljudi
preko 100 godina Dugovječan

Kako starimo, tijelo se mijenja ...

Kako starimo, dolazi do smanjenja osjetilne percepcije. Mi vidimo, miris, čuti i ukus slabije. Sastav ljudskog tijela također se mijenja: voda sadržaja i mišića masa smanjiti, a istodobno se povećava udio masne mase. To smanjuje bazalni metabolizam, što zauzvrat rezultira nižim potrebama za energijom.

Na primjer, žena (koja se bavi laganim aktivnostima) u dobi između 25 i 51 godine troši oko 1900 kcal, dok ista žena u dobi od 65 i više godina troši samo 1600 kcal.

Zdrava prehrana održava vas mladima

Za razliku od energetskih potreba, potrebe za hranjivim sastojcima ne umanjuju se u starijoj dobi, pa treba paziti na održavanje visoke hranjive tvari gustoća u unosu hrane. Stoga bi osnove zdrave prehrane u starosti trebale biti uglavnom sljedeće namirnice:

  • Obilje povrća, voća, žitarica od cjelovitih žitarica,
  • Mliječni proizvodi, meso s malo masnoće,
  • Riba, perad, jaja kao i
  • Mahunarke i biljna ulja.

Dakle, što ste stariji, postaje važnije odabrati pravu hranu koju ćete jesti svaki dan.

Starite zdravo uz sport i vježbanje

Sljedeći važan čimbenik dugotrajnog ostajanja mladima i prevencije bolesti je tjelesna aktivnost. To je najbolji preduvjet ne samo za održavanje tijela masa, ali i za dobrobit i mobilnost u starosti. Redovito vježbanje značajno doprinosi očuvanju mišića i jake kosti. Suprotno tome, dobni pad mišića masa i gustoća kostiju pogoršava se kada se mišići ne koriste i dogodi se neaktivnost.

Neke studije pokazuju da redovita tjelovježba pozitivno utječe na demencija (na primjer, Alzheimerova bolest), kardiovaskularne bolesti i osteoporoza. Dovoljno je barem tri puta tjedno prošetati oko 30 minuta, plivati, plesati ili voziti sobni bicikl itd.

Zaključak

S jedne strane, postoje ljudi koji relativno rano stare, a s druge strane oni koji stare polako. Uvijek pomalo ovisi o tome što sami napravite od toga, jer "Postoje ostarjeli mladi i mladenački stari".