Angina pectoris (AP) - kolokvijalno nazvan srce stezanje - (lat. angina "stezanje", pektus "grudi“; sinonimi: nepropusnost u prsima; stenokardija; zastarjelo: ICD-10-GM I20.- Angina pectoris, I20.0 Nestabilno angina pektoris I20.1, anginu pektoris s dokazanim spazmom koronarnih krvotoka, I20.8 Ostali oblici angina pektoris I20.9 anginu pektoris, nespecificirano) odnosi se na torakalni nalik napadu ili Pojam angina pektoris koristi se za opis napada torakalnog ili retrosternalnog bol (bol u prsima ili bol lokaliziran iza prsne kosti (sternum)) uzrokovana ishemijom (nedovoljna krv opskrba) na miokarda (srce mišića). Simptom angina obično se javlja u okruženju koronarna bolest (CAD). Anginu pektoris (AP) možemo podijeliti prema svom toku kako slijedi:
- Stabilna angina pektoris: u mirovanju nema simptoma; javljaju se simptomi stres-inducirano (stres AP), na primjer, nakon teških obroka, nakon emocionalnog ili fizičkog stresa, u hladan vrijeme) Definicija: torakalni bol (bol u prsima) reproducibilno fizičkim ili mentalnim stres, koji nestaje u mirovanju ili nakon njega administraciju of nitroglicerin.
- Nestabilna angina pektoris (iAP; nestabilna angina, UA): nestalna simptomatologija.
- Angina dekubitus (sinonim: angina nocturnal): AP koji se javlja naročito noću dok leži s bol u prsima (bol u prsima); uzrok je preopterećenje prethodno oštećenog miokarda (srce mišići) s povećanim venskim krv vratiti se ležeći.
- De novo angina: AP koja se javlja prvi put (novo) i ozbiljna.
- Angina u mirovanju: AP se javlja u mirovanju.
- Crescendo angina: simptomatologija crescenda, tj. Ozbiljniji simptomi: npr. U pogledu učestalosti napadaja, bol intenzitet ili trajanje napadaja.
- Postinfarktna angina (sinonim: postinfarktni AP): AP koji se javlja unutar 2 tjedna nakon infarkta miokarda.
Zove se refraktarna angina kada ne reagira ni na kakve terapijske mjere. "Stadiranje stabilne angine" i "Klasifikacija nestabilne angine" vidi ispod podteme "Angina pectoris / Klasifikacija". Sljedeći epidemiološki podaci temelje se na koronarnoj bolesti srca (CHD), jer se simptom angina pektoris tipično javlja u kontekstu ove bolesti. Omjer spola: muškarci imaju povećani koronarni rizik u usporedbi sa ženama prije menopauza (menopauza). Međutim, nakon menopauza, koronarni rizik se također povećava kod žena. Nakon 75. godine omjer spolova je uravnotežen. Vrhunac incidencije: bolest se javlja uglavnom u srednjoj i starijoj dobi (muškarci ≥ 55 godina i žene ≥ 65 godina). Doživotna prevalencija kronične CHD u Njemačkoj iznosi 9.3% (95% CI 8.4-10.3%) u dobi od 40 do 79 godina (n = 5 901). Kronična ishemijska bolest srca predstavlja najčešći uzrok smrti u industrijaliziranim zemljama. 20% smrtnih slučajeva u Njemačkoj uzrokuje koronarna bolest srca. Tok i prognoza: Napadi angine pektoris javljaju se posebno kada se radi o tijelu kisik potražnja se povećava zbog tjelesnih ili mentalnih stres, Ali miokarda (srčani mišić) više nema dovoljno kisik zbog bolesti. Kronična ishemijska bolest srca je progresivna bolest koja može dovesti do srčane aritmije, zastoj srca, infarkt miokarda i iznenadna srčana smrt (PHT). Prognoza ovisi o tome koliko koronarnih stenoza (sužavanje koronarne arterije) pogođena osoba ima. Lijek za bolest ne postoji, ali farmakoterapija (liječenje lijekovima) i, ako je potrebno, operacija (perkutana koronarna intervencija (PCI); aortokoronarni vena bypass (ACVB)) može poboljšati prognozu. Letalnost (smrtnost u odnosu na ukupan broj oboljelih od bolesti) iznosi 3-4% za jednožilnu bolest, 6-8% za dvožilnu bolest i 10-13% za bolest tri krvnih žila. Komorbiditeti: Koronarna bolest (CAD) je često povezan s depresija. Nadalje, periferna ateroskleroza (arterioskleroza, otvrdnjavanje arterija) prisutno je u 10-15% slučajeva. Napomena: Vjerojatnost prisutnosti bilo kojeg drugog prognostički važnog mentalnog poremećaja (poremećaji anksioznosti, Posttraumatski stresni poremećaj, shizofrenija, bipolarni poremećaj) ili konstelaciju psihosocijalnog rizika (nizak socioekonomski status, socijalna izolacija, nedostatak socijalne podrške, profesionalni ili obiteljski stres) treba procijeniti odgovarajućim povijesnim pitanjima ili upitnicima.
