Pokidana mišićna vlakna

Sinonimi

  • Razderani mišić
  • Razderani mišićni snop
  • Naprezanje mišića

A rastrgani mišić vlakno je uglavnom vidljiv prekid mišićne strukture (ponekad vidljiv i opipljiv kao a utiskivati). Najčešći uzrok je maksimalni stres u nedovoljno zagrijanim mišićima, kao i nesrazmjerno prenaprezanje. Kako bi se izbjegle komplikacije i ubrzao proces ozdravljenja, razderan mišićna vlakna treba liječiti što je prije moguće.

Već na mjestu nesreće pravilnim ponašanjem može se znatno skratiti vrijeme potpunog oporavka. Prvo pravilo u slučaju sumnje mišićna vlakna ruptura je trenutačni prestanak svake tjelesne aktivnosti (prekid). Odmah nakon početka bol, puknuo mišićna vlakna treba tretirati prema tzv Pravilo PECH.

Početna slova označavaju četiri najvažnije početne mjere koje treba poduzeti u prisutnosti a rastrgani mišić vlakno. Ove mjere uključuju: 1. stanku: a rastrgani mišić vlakna moraju imati dovoljno vremena da potpuno zacijele. Rizik od sekundarnih bolesti može se smanjiti samo ako se zahvaćeni ekstremitet imobilizira odmah nakon nesreće.

U slučaju puknuća mišićnog vlakna ramena preporučuje se apsolutna imobilizacija cijele ruke. Budući da je pukotina muskulfibra klasična bolest sportskih pacijenata, apsolutno je potrebno napraviti pauzu. 2 Led: U tijeku pucanja mišićnih vlakana ne dolazi samo do pucanja mišićnih vlakana.

U pravilu, mali posuđe također su pogođeni. Razvoj velikih modrica (hematoma) može se izbjeći aktivnim hlađenjem odmah nakon prvog bol pojavljuju se simptomi. Ova činjenica se može objasniti činjenicom da utjecaj hladnoće na zahvaćeno tkivo izaziva sužavanje posuđe, čime se sprječava krvarenje u mišić.

Osim toga, hlađenje rasterećuje bol uzrokovana rupturom mišićnog vlakna i suzbija mogući nastanak edema. Kod aktivnog hlađenja, međutim, treba imati na umu da rashladna tekućina (na primjer led) nikada nije u izravnom kontaktu s površinom kože. U protivnom može doći do ozeblina i oštećenja tkiva.

Iz tog razloga, između rashladne tekućine i površine kože treba postaviti podlogu za tepih (krpa ili slično) i napraviti pauzu od nekoliko minuta između pojedinih jedinica za hlađenje. 3. kompresija (kompresija): Osim pauze pokreta i aktivnog hlađenja zahvaćenog mišića, kompresija izvana također igra odlučujuću ulogu u pozitivnom utjecaju na proces cijeljenja pokidanog mišićnog vlakna. Pritiskom na zahvaćeni ekstremitet u kombinaciji s imobilizacijom (stankom) i aktivnim hlađenjem želi se spriječiti krvarenje u mišićnu masu i time spriječiti mogući ožiljak.

U tu svrhu posebno su prikladni široki kompresijski zavoji koji imaju i stabilizirajući učinak na ozlijeđeni mišić. Prilikom primjene kompresijski zavojmeđutim, potrebno je paziti da se izbjegne suženje posuđe or živci. 4. elevacija: podizanje zahvaćenog uda (ruka ili noga) rezultira ograničenjem arterijskog krv teći.

To znači da manje krv arterijskim žilama dospijeva u ozlijeđeno tkivo. U isto vrijeme, međutim, povišeni položaj poboljšava odljev krv preko venskog sustava. Povišeni položaj tijekom pauze u kretanju dodatno smanjuje nastanak oteklina i modrica te tako pozitivno utječe na proces cijeljenja.

Čak i uz optimalno početno liječenje pokidanog mišićnog vlakna, oštećenom mišiću potrebno je razdoblje regeneracije različitog trajanja, ovisno o opsegu ozljede. Što je oštećenje manje, to se trening može brže nastaviti. Što je ruptura opsežnija, dulji bi trebao biti prekid od bilo kakvog naprezanja.

Oboljeli pacijenti trebaju imati na umu da puknuće mišićnog vlakna obično ima vrlo dobru prognozu i u većini slučajeva zacjeljuje bez sekundarnih bolesti. Međutim, bitno je napraviti pauzu, ako je potrebno i nekoliko tjedana.

  • Razbiti
  • Led
  • Kompresija (kompresija)
  • Velika pohrana

Osobe koje su sklone otvrdnuću mišića sklonije su ozljedama mišića. Jedan od najčešćih uzroka ozljeda u mišićnom području su iznenadna maksimalna opterećenja, kao što su istegnuti mišići i pokidana mišićna vlakna, koja su uvijek posljedica kratkog termin ekstremna opterećenja u području brze mišićne snage, tako da mišić više ne može apsorbirati iznenadne mehaničke sile povlačenja.

Hladno i vlažno vrijeme ili nedovoljno zagrijavanje prije sportskih aktivnosti također su među uzrocima.

  • Ubrzanja (finalni spurt, brzi sprint) odn
  • Kombinacije ubrzanja i usporavanja, poput onih u tenis ili nogomet.

Kao što je već spomenuto, ozljede mišića razlikuju se po težini i vrsti boli. Zbog toga je za dijagnozu osobito koristan opis boli od strane pacijenta.

Općenito, ozljede mišića kao što su pokidana mišićna vlakna uzrokuju pritisak, istezanje i tenzijske boli. Bolesnik zauzima olakšavajući položaj, koji se može izraziti npr. šepanjem ili sl. u slučaju ozljeda mišića na noga. U slučaju istegnuća, izvan pacijentovog opisa u obliku brzo rastuće boli nalik na grč, može se palpirati vretenasta, razgraničena zona.

Akutna, probadajuća bol u slučaju pokidanog mišićnog vlakna ili rupture mišića može biti karakterizirana vanjskim vidljivim hematomom (modrica). U slučaju pokidanog mišića, a utiskivati mogu postati vidljive zbog ispupčenja dijelova mišića, koji kasnije postaju nevidljivi zbog otoka. Napuknuće mišića također je naznačeno djelomičnim ili potpunim gubitkom mišićne funkcije i ponavljajućim probadajućim bolovima pri kontrakciji mišića (napetost mišića).

Liječnik ne samo da palpacijom i procjenom utvrđuje ozljedu potrganog mišićnog vlakna, već i provjerava opseg ograničenja pomoću specifičnih testova kretanja. Osobito test otpora, u kojem pacijent zateže mišić, dok liječnik (ortoped) vrši protupritisak, čini vidljivim ograničenje i jačinu boli. Hitne mjere prema Pravilo PECH može pružiti početno ublažavanje boli nakon puknuća mišićnog vlakna.

Najvažnije liječenje puknutog mišićnog vlakna je zaštita mišića i, ako je potrebno, terapija boli (npr. s Ibuprofen, diklofenak). Pozitivan proces ozdravljenja nakon hitnih mjera ovisi o tome koliko je vremena uloženo u regeneraciju. Ako se mišić prerano optereti, može doći do ozbiljnih posljedičnih oštećenja i proces zacjeljivanja je mnogo sporiji.

Otprilike 3 do 12 tjedana nakon rupture mišićnog vlakna treba se pridržavati sportske pauze. Ovaj vremenski period jasno pokazuje koliko su važne mjere regeneracije nakon ozljede mišića. Preporuča se izvršiti ručno limfa drenaža, koja kao dekongestivna mjera smanjuje pritisak i bol u zahvaćenom području mišića te doprinosi bržoj regeneraciji.

Sljedeći limfna drenaža, blaga toplina (npr. vruća peciva) i svjetlo istezanje vježbe u bezbolnom području mogu pružiti dodatno olakšanje. Pri liječenju poderanog mišićnog vlakna, trakasti zavoji korisni su za podupiranje mišića. Rasuti teret i lako oblici kretanja (npr. hodanje sa štakama), a kasnije labavo bicikliranje i plivanje, pogodni su za nježnu stimulaciju mišića bez potpunog opterećenja vlastitom tjelesnom težinom.

Više informacija o ovoj temi možete pronaći ovdje: Lijepljenje pocepanih mišićnih vlakana Ovisno o težini ozljede, može biti potrebna kirurška intervencija. U pravilu, kada se operira pokidano mišićno vlakno, modrica nastali se uklanja i, ako je potrebno, mišićna vlakna se šivaju. Takva operacija postaje nužna ako je mišić toliko oštećen da ne može sam zacijeliti i prijeti trajno funkcionalno oštećenje. Ako je npr. zahvaćeno više od jedne trećine mišićnog presjeka, ako je krvarenje prejako ili mišić potpuno ne može funkcionirati, nužan je kirurški zahvat. Nakon operacije, zahvaćeni mišić se imobilizira oko šest tjedana kako bi se spriječilo ponovno pucanje.