Kada se javlja otežano disanje?
Uzrok može biti previše hladan zrak i minus temperature zdravlje problema. Pogotovo pacijenti koji već pate od ment bolesti (posebno astmatičari ili bolesnici s kroničnim bronhitisom) riskiraju da imaju problema disanje. Hladan zrak iritira dišne putove, zbog čega se oni sužavaju, što rezultira respiratornim smetnjama.
Može biti korisno koristiti neku vrstu "usta stražar “i udišite na primjer šal, tako da hladni zrak ne dolazi izravno u pluća. Astmatičarima je bolje savjetovati se da ne vježbaju na otvorenom pri hladnim temperaturama kako bi spriječili napade akutne kratkoće daha. Ako disanje problemi kao što su otežano disanje ili otežano disanje javljaju se nakon obroka, to može imati različite uzroke.
Ako se unese previše hrane, dijafragma gurne se gore, pluća se stisnu i ograniči im se pokretljivost. Da bismo to nadoknadili, nakon prekomjernog unosa hrane dišemo brže i pliće. Ista se situacija događa kada u prekratko vrijeme unesemo previše tekućine.
Ako se hrana ne žvače temeljito, ako je previše začinjena ili masna, to može dovesti do probavni problemi i rezultiralo disanje problema. Dah se može javiti i kao alergijska reakcija na intoleranciju na hranu. Ljudi pogođeni gastroezofagealnim refluks bolest (gorušica) također povremeno imaju problema s disanjem nakon jela.
Osim ovih uzroka, tumor zraka ili prehrambenih putova također može uzrokovati otežano disanje nakon jela. U ovom slučaju, tumor predstavlja prostornu prepreku koja može ometati ili barem sužavati protok zraka u pluća tijekom jela. Ako su otežano disanje i otežano disanje nakon jela posljedica prejedanja, prehrambene navike treba promijeniti u manje porcije.
Ako to nije razlog, simptome treba hitno ispitati i razjasniti liječnik. Mnogi se ljudi žale na otežano disanje noću. Za to postoje razna objašnjenja koja se primjenjuju ovisno o slučaju.
Na primjer, biti pretežak može uzrokovati da trbušna masa i organi potisnu dijafragma prema gore u ležećem položaju, posebno u ležećem položaju. Kao rezultat toga, pluća se tijekom ne mogu više potpuno razviti udisanje, jer se ne mogu nositi s težinom protiv njih. Također činjenica da je povratni protok krv s periferije tijela povećana je tijekom noći zbog ležećeg položaja igra određenu ulogu u respiratornom distresu noću, jer srce mora pumpati više krvi kroz plućne i cirkulacijske uši.
Ako srce je preslab, krv podupire u plućnu posuđe ili pumpa premalo u pluća, to može dovesti do otežanog disanja. Pluća bolest, koja dovodi do smanjenja ventilacija pluća i oksigenacija krv, također može uzrokovati poteškoće s disanjem noću. Kako su pušači naviknuti na veće koncentracije ugljičnog dioksida, ovaj se prirodni respiratorni nagon smanjuje, a smanjuju se i frekvencija disanja i opterećenje krvi kisikom.
To također može uzrokovati otežano disanje. Glomatalni grč, čiji je uzrok još uvijek uglavnom nepoznat, također može uzrokovati otežano disanje. Ako se tijekom uspavanja pojavi otežano disanje (dispneja), to može imati različite uzroke.
To može biti slučaj, na primjer, s astmom povezanom sa spavanjem, kroničnom ment bolest, gastroezofagealna refluks (gorušica) Ili srce bolest (zastoj srca). Ova otežano disanje može se javiti i zajedno sa strahom od gušenja. Ljudi koji pate od anksioznosti ili paničnih poremećaja kada zaspe također mogu patiti od ovih simptoma, često u kombinaciji s povećanim znojenjem i lupanjem.
Korištenje električnih romobila ističe uzroci otežanog disanja kada zaspi može biti vrlo raznolik i zahtijevati potpuno različite pristupe. Budući da se kod pacijenata s otežanim disanjem često javlja tjeskoba prije nego što zaspu, važno je i posjetiti liječnika i razjasniti simptome. Teško disanje (dispneja) u ležećem položaju može utjecati na ljude različite dobi i može imati različite uzroke.
Neke bolesti omogućuju nam brže disanje, što disanje čini plitkim, a tijelo nedovoljno opskrbljeno kisikom. Normalna brzina disanja za odrasle iznosi između 15 i 20 udisaja u minuti. Razlozi za otežano disanje dok ležite mogu uključivati gojaznost, urođene malformacije dišnih putova ili okolnih struktura, ali također i zlouporaba određenih tvari (poput alkohola ili droga) ili čak mentalna bolest, anksioznost ili panični poremećaji.
Također je moguće da je otežano disanje izraz zastoj srca (srčana insuficijencija) u poodmakloj fazi ili je uzrokovana sindromom apneje u snu. U slučaju sindroma apneje tijekom spavanja, povećani je broj zaustavljanja disanja noću, a time i nedostatak kisika. Budući da otežano disanje samo po sebi nije klinička slika, već može biti samo simptom osnovnog uzroka, otežano disanje u ležećem položaju liječnik mora hitno razjasniti, jer može biti pokazatelj ozbiljne bolesti.
Ako se tijekom sna pojavi otežano disanje (noćna dispneja), to može imati različite uzroke. Na primjer, noćni gorušica (gastroezofagealni refluks), astma i kronična bolesti pluća or zastoj srca (srčana insuficijencija) može dovesti do noćne otežano disanje, a ponekad i do tjeskobe zbog gušenja. To također može biti slučaj kod pacijenata s anksioznim i paničnim poremećajima ili s psihogenim napadima.
Parasomnija, poremećaj u kojem oboljeli ponekad pate od poremećaja buđenja ili imaju poremećaje tranzicije spavanje-buđenje, također može biti uzrok noćne otežano disanja. Podoblik parazomnije (pavor nocturnus) može biti popraćen drugim jakim vegetativnim reakcijama poput lupanja srca i hladnog znojenja ili noćnog vlaženja. Ovdje su mogući pokretači stres, promjene ili pretjerani zahtjevi i obično nije potrebna posebna terapija.
Uzroci noćne otežano disanje mogu stoga biti vrlo raznoliki i zahtijevaju potpuno različite pristupe. Stoga je važno potražiti liječnički savjet i provesti a sistematski pregled ako se pojave simptomi. Precizniji zaključci o mogućim uzrocima ponašanja u snu često se mogu donijeti nakon mjerenja u laboratoriju za spavanje.
Budući da se često dodaje da pacijenti koji pate od noćne otežano disanje i tjeskobe od gušenja razvijaju strah od zaspanja - ovo je još jedan važan razlog za liječnički pregled. Pod stresom se povećava minutni minutni volumen, tj. Volumen krvi koji se iz srca pumpa u cirkulaciju tijela u roku od jedne minute. Oboje srca a volumen otkucaja srca se povećava.
Cilj je naporima pokriti povećanu potrebu tijela za kisikom. Kao rezultat, više krvi u plućima mora se obogatiti kisikom u kratkom vremenu, tako da se protok krvi u plućima i brzina disanja povećavaju. Tijekom vježbanja, krv posuđe u plućima također reagiraju širenjem, tako da je moguć veći protok krvi.
Na primjer, ako ste vrlo neobučeni ili imate slabo srce, srce ne može povećati udar volumen krvi i srca prema povećanoj potrebi za kisikom. Krv se tako podupire u plućima i preopterećuje ih. Izmjena plinova i time obogaćivanje krvi kisikom ne može se odvijati kao i obično.
Slično tome, kod plućne fibroze, u kojoj se funkcionalno plućno tkivo zamjenjuje s vezivno tkivoili kod kronične opstruktivne plućne bolesti, kod koje su suženi dišni putovi, može doći do smanjene difuzije kisika iz pluća prema krvi. Srce i bolesti pluća samo su dva primjera koji mogu biti uzrok respiratornog distresa pod stresom. Ako nema organskog uzroka za otežano disanje, to je jednostavno posljedica neobučenog tijela stanje.
Kroz ciljane sportove mogu se trenirati i srce i pluća, tako da se volumen otkucaja srca i cirkulacija pluća u krvi učinkovito povećavaju pod stresom. Ako je otežano disanje već uzrokovano usponom na nekoliko stepenica, treba biti oprezan. Sasvim je moguće da iza brze iscrpljenosti i otežanog disanja (dispneja) tijekom vježbanja stoji nepoznata ili nedovoljno liječena bolest srca (srčana insuficijencija).
Međutim, nema razloga za paniku ako je disanje pod stresom malo brže. Sasvim je normalno da morate više raditi s disanjem kada radite težak fizički posao kod kuće, tijekom treninga, penjanja na strmu padinu ili sprinta. Zbog pojačanog rada mišića potrebno je više kisika za dovoljnu opskrbu tijela.
U tom slučaju tijelo u zamjenu proizvodi i više CO2, koji se onda jače oslobađa disanjem. Pažnja je potrebna, međutim, ako ostanete bez daha čak i tijekom slabih tjelesnih napora, tijekom šetnji, laganih aktivnosti u kućanstvu ili vrtu ili čak i prilikom penjanja na samo nekoliko stepenica. U tim slučajevima otežano disanje treba shvatiti kao signal upozorenja i hitno se obratiti liječniku radi pojašnjenja simptoma.
U pravilu, poteškoće s disanjem ne bi se trebale pojaviti nakon anestezija, anestezija prekida se samo (npr. cijev u dušniku uklanja se tek nakon što anesteziolozi osiguraju da pacijent može spontano disati i neovisno reagirati te da zaštitna refleks (poput refleksa gutanja ili kašlja). Kako bi se spriječilo moguće gutanje ili udisanje of slina ili druge tekućine (kako bi se rizik od aspiracije sveo na najmanju moguću mjeru), pacijentovi dišni putovi se temeljito usisavaju prije nego što anestetik završi.
Ako se komplikacije poput respiratornog distresa ipak pojave nakon anestezija, na primjer, zbog jake sluzi u pacijenta, u sobi za oporavak uvijek postoji kompetentno osoblje koje može odmah reagirati u svim situacijama koje se mogu pojaviti. Jedan od tipičnih simptoma pneumonija je otežano disanje (dispneja) i brže disanje (tahipneja). Ovi simptomi bi se trebali povući kao dio terapije.
Ako se ovi simptomi ponovno pogoršaju nakon pneumonija se odvijao i bio adekvatno liječen, a ako daljnji simptomi kao što su groznica, kašalj, glavobolje a mogu i bolni udovi, pogođeni bi trebali ponovno posjetiti svog obiteljskog liječnika. Upala pluća mogu uzrokovati i druge simptome uz otežano disanje, koji se, ako se ne otkriju, mogu proširiti na sve organe. Nakon zaustavljanja pušenjejavljaju se fizički i psihološki simptomi odvikavanja, koji mogu biti različite težine u različito vrijeme.
Tu se između ostalog ubrajaju: Pojava respiratornog distresa prvenstveno se ne može objasniti odustajanjem od cigareta, jer se pluća počinju oporavljati od trajnih oštećenja uzrokovanih egzogenim noksima (cigaretni dim). U tom se procesu povremeno može pojaviti pojačani kašalj s posljedicom otežanog disanja. Međutim, mnogo je više moguće da psihološki simptomi odvikavanja uzrokuju unutarnji stres na koji tijelo može reagirati kratkim dahom (dispneja) i povećanom srca (tahikardija).
- Povećana razdražljivost
- Umor
- Žudnja za cigaretama
- Nervoza
- Problemi koncentracije
- Proždrljivi apetit
- Malodušnost
Pretjerana konzumacija alkohola aktivira dio autonomne živčani sustav što čini ljudsko tijelo učinkovitijim, simpatički živčani sustav, To uzrokuje krvni pritisak ustati, srce pumpati brže, više znojenja i možda čak i otežano disanje ili otežano disanje. Konzumacija stimulansa poput kave (kofein) također aktivira simpatikus živčani sustav.
Tipično se otežano disanje javlja kada trudnoća je toliko napredovao da je materica, zbog rasta prema naprijed i prema gore, gura dijafragma prema gore, čime se ograničava prostor za razvoj pluća. Ovaj učinak potkrepljen je ležećim položajem trudnice, jer organi i materica, uključujući i dijete, zbog gravitacije dijafragmu potisnite još više prema gore. Posljedica toga je povećanje brzine disanja kako bi se održao unos kisika.
To je tipično za kasno trudnoća. Ovaj oblik otežanog disanja može se poboljšati promjenom položaja, na primjer, u sjedeći ili stojeći savijen naprijed, jer pluća tada imaju dovoljno prostora za ponovno razvijanje spuštanjem dijafragme. A šuplja vena kompresijski sindrom može se očitovati i otežano disanjem.
U ovom slučaju veliki trbuh venakoji krv iz tijela vraća natrag u srce, komprimira se materica i transportira manje osiromašene krvi kisikom u srce i posljedično u pluća. Što je napredniji trudnoća je, to je vjerojatnije da bi trudnica trebala ležati na lijevoj strani kako bi to izbjegla. Nadalje, tijekom trudnoće može se pojaviti astma s otežanim disanjem.
Razvoj astme tijekom trudnoće povezan je s fiziološkim promjenama u ženskom tijelu. U svakom slučaju, preporučljivo je posavjetovati se s liječnikom kako bi se razjasnio uzrok otežanog disanja. Dah ili dispneja hitna su situacija koja se često događa kod djece i na koju je potrebna trenutna reakcija.
Kratkoća daha može imati različite uzroke, može biti akutna (poput napadaja) ili kontinuirana. Uzrok otežanog disanja može biti respiratorna infekcija, bronhitis, astma alergijska reakcija na primjer an ubod insekata ili određena hrana (alergija na hranu), upala pluća ili aspiracija (udisanje / gutanje i ulazak u dišni put) strano tijelo. Nekoj djeci također zastaje dah zbog prkosa, bijesa ili bol, što može dovesti do grčevi u želucu i rezultirajuća otežano disanje.
Respiratorni poremećaj također može biti izraz respiratornih, plućnih ili srčanih bolesti ili može biti izazvan tjeskobom ili napadi panike. Ako dijete ima akutnu otežano disanje, postoji akutna opasnost od gušenja te treba odmah kontaktirati pedijatra i adolescenta, posebno noću, a ako je potrebno posjetiti hitnu službu ili nazvati hitnog liječnika. U tim je situacijama važno ostati smiren i umiriti dijete. Tahikardija, nemir i strah od gušenja mogu pogoršati nemiri samo roditelja. Ako se zna da postoji alergija ili astma, sprej za hitne slučajeve u akutnim situacijama mora uvijek biti nadohvat ruke.
