Simptomi
Kao što je već spomenuto, simptom otežanog disanja javlja se u vezi s velikim brojem uzroka. Stoga je važno obratiti pažnju na popratne simptome koji prate otežano disanje. Ako pacijent u sebi ima himus dušnik, koji mu onemogućava da sklizne kroz donji izlaz jednjaka u želudac, to dovodi ne samo do otežanog disanja već i do osjećaja pritiska na području grlo i povraćanje.
U slučaju upala krajnika, pacijent obično može palpirati natečene krajnike i s malom svjetiljkom također može vidjeti debele krajnike s bjelkastom prevlakom u području iza jezik. To bi bio slučaj i s tzv pseudokrupa or difterija, u epiglotitis, osim daha kao simptoma, tu je i nespretan govor, zajedno s jakom upalom grla, otežanim gutanjem (disfagijom) i obično brzim porastom groznica.
Ako je dušnik sužen stenozom dušnika, otežano disanje obično je jedini simptom. Međutim, ako je dušnik sužen zbog povećanog Štitnjača, ponekad je moguće palpirati uvećanu štitnjaču u području Adamova jabučica uz otežano disanje. U ment Raka, simptomi se pojavljuju vrlo kasno.
Prvi simptomi su otežano disanje, promuklost i često kašljanje, koje u početku može biti suho, ali zatim često postane krvavo. U Dodatku, bol u prsima a može se dodati i oteklina na području lica. Uz plućnu fibrozu, uz otežano disanje, dolazi do brzog umora i niske elastičnosti.
Drugi simptom je obično pojačan kašalj, u cistična fibroza, klasik je vrlo sluzav kašalj, koji ostaje konstantan tijekom duljih vremenskih razdoblja i dovodi do ozbiljne otežano disanja. Slično je i s bronhiolitisom, samo što ova bolest nestaje nakon kratkog vremena i ne ponavlja se iznova.
U slučaju KOPB, pacijent se također žali na ponavljajuće napade kašlja, koji mogu trajati tjednima i praćeni su teškom otežano disanjem. Ako je otežano disanje posljedica srce bolesti, srčani problemi su često glavni uzrok. Edem pluća razvija se samo kada srce već dugo ne radi kako treba, te stoga simptomi kao što su iscrpljenost, smanjena elastičnost i bol u prsima obično se javljaju prije kratkog daha.
A srce posebno se napad u početku očituje kroz ozbiljne bol u predjelu lijeve ruke i lijeve grudi. Kratkoća daha ovdje je popratni simptom. Da bi se dijagnosticiralo otežano disanje, obično je dovoljno da liječnik uzme a povijest bolesti, tj. razgovarati s pacijentom.
To mu omogućuje da procijeni i procijeni moguće alergijske reakcije, prethodne bolesti ili stres, poput čestih pušenje. Uz to, slušanje pluća (auskultacija) služi za postavljanje dijagnoze. U tu svrhu liječnik koristi svoj stetoskop i tako može identificirati ment granice i bilo koji šum, koji zauzvrat pruža informacije o bolesti.
Na primjer, mokri zvuk zvečke ukazuje voda u plućima, kao što je slučaj s plućnim edemom. Osim toga, liječnik može tapkati leđa kako bi utvrdio ment granice preciznije. Nakon ovih jednostavnih metoda postoje i posebni dijagnostički alati kojima se dolazi do dna respiratornog poremećaja. To uključuje, na primjer, pletizmograf cijelog tijela u kojem pacijent sjedi u zatvorenoj tlačnoj komori i diše putem ventila kako bi odredio količinu zraka i disanje kapacitet.
