Degenerativna bolest kralježnice

Sinonimi u širem smislu

  • Bolest kralježnice povezana s trošenjem
  • Trošenje kralježnice
  • degeneracija kralježnice,
  • Degeneracija kralježnice
  • Trošenje i habanje kralježnice
  • Sindrom lumbalne kralježnice
  • Sindrom vratne kralježnice,

Definicija

Degenerativno (povezano s trošenjem) bolesti kralježnice (problemi s leđima) uključuju nekoliko kliničkih slika koje se mogu pojaviti zasebno ili zajedno, a zajednička im je karakteristika dob. Najčešće je zahvaćena lumbalna kralježnica. U osnovi su degenerativne bolesti kralježnice (problemi s leđima).

  • Stenoza spinalnog kanala (suženje spinalnog kanala)
  • Spondilartroza (artroza malih vertebralnih zglobova = fasetni sindrom)
  • SpondilozaOsteohondroza (istrošenost intervertebralnih diskova i tijela kralješaka)
  • Degenerativna spondilolisteza (pseudospondilolisteza = iskliznuće tijela kralješka)

Anatomija

Kralježnički stup sastoji se od kralježaka, međukralješnih diskova (= intervertebralnih diskova) i pripadajućih ligamenata, čija je zadaća povezivanje i stabilizacija struktura kralježnice. Ljudska kralježnica sastoji se od 33 – 34 kralješka, koji se razlikuju prema različitim područjima odgovornosti. Prema tome, razlikuje se sedam vratnih kralježaka takozvane vratne kralježnice, dvanaest torakalnih kralježaka takozvane torakalne kralježnice, pet lumbalnih kralježaka lumbalne kralježnice, pet sakralnih i kokcigealnih kralježaka. Posljednja dva gore spomenuta kralješka spajaju se u dobi od 20 do 25 godina i formiraju krsna kost i trtica. Kičmeni stup tvori tzv spinalnog kanala u kojem je leđna moždina Nalazi se.

Patologija

Istrošenost intervertebralni disk počinje već 1920-ih godina osobe. Može dovesti do izbočenja ili hernije diska (med. Nucleus pulposus prolapsus ili NPP).

Sve veći gubitak vode međukralježničkih diskova dovodi do smanjenja visine presjeka intervertebralnog tijela (osteohondroza). Posljedice su preopterećenje malog kralješka zglobova, neispravan rad ligamenata kralježnice i puzajuća nestabilnost segmenta za kretanje kralježnice, koji se sastoji od dva tijela kralješka i intervertebralni disk između njih. Baza i gornje ploče tijela kralješaka izložene su većem naprezanju zbog spuštenih intervertebralni disk.

Tijelo reagira na to komprimiranjem kosti u području tih struktura (skleroterapija), što se može vidjeti na X-zrakama. Tijelo se pokušava suprotstaviti puzajućoj nestabilnosti kičmenog stupa stvarajući koštane privitke na tijelima kralješaka (egzofiti osteofita), koji traže potporu u okolnom području. U vrlo uznapredovaloj nestabilnosti može se razviti zakrivljenost kičmenog stuba povezana s trošenjem, što dodatno slabi statiku kralježničkog stupa (degenerativno skolioza).

Promijenjena statika kralježničnog stupa također mijenja ishodišta i pripojne točke mišića i ligamenata kralježničnog stupa, pri čemu se neki mišići i ligamenti previše zbližavaju i skraćuju, a drugi se previše istežu. Oba ova čimbenika dovode do slabljenja ovih struktura kroz gubitak funkcije. Može se razviti bolna tvrdoća mišića (miogeloza tvrde napetosti mišića).

Neskladan položaj tijelo kralježaka zglobova u odnosu jedni prema drugima preuranjeno hrskavica abrazije zajedničkih partnera. Isti procesi koji su dobro poznati kod koljena ili zglob kuka artroza tada se javljaju. To dovodi do upale zgloba, otoka i zadebljanja čahure, i to još brže nego kod velikog zglobova, do deformacije zglobova. Ukupna slika vertebralnog zgloba artroza (spondilartroza = fasetni sindrom) se pojavio. Pomaci u tijelima kralješaka uzrokovani nestabilnošću (spondilolisteze-pseudospondilolisteza), zadebljanje vertebralnih zglobnih struktura, kost spinalnog kanala priključci, izbočine diska i zadebljanje kralježačnih ligamenata (ligamentum flavum) u konačnici mogu dovesti do znatnog suženja kralježničnog kanala (stenoza kralježničnog kanala) i vrši pritisak na leđna moždina sebe ili korijene izlaznih živaca.