Naše zdravlje značajno utječe način na koji živimo. A zdravlje-svjesni način života, tjelesna aktivnost i zdrav dijeta imaju pozitivan učinak na naše zdravlje i pomažu u prevenciji bolesti.
Bolesti uzrokovane lošom prehranom
Znanstvenici vjeruju da je više od 70% svih bolesti u zapadnim industrijaliziranim zemljama dijeta- i izazvan životnim stilom. Posebno, pothranjenost, nedostatak vježbe i gojaznost igraju glavnu ulogu. Međutim, nikotin i alkohol tome pridonosi i potrošnja. Povezanost sa načinom života i prehranom dokazana je za brojne bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetes melitus i Raka.
Kardiovaskularne bolesti
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Njemačkoj. Prošle godine tome je pripisano više od 43% smrtnih slučajeva. Odavno je poznato da se barem polovicom svih kardiovaskularnih bolesti i smrti može izbjeći jednostavnim promjenama načina života. Prema studiji, najopasnije su cigarete pušenje a nepovoljan omjer određenih krv lipidi. Uz odgovarajuću tjelovježbu, zdrav dijeta i ne pušenje, ljudi bi mogli steći dodatne godine života. Pušenje sam skraćuje život za oko 30 minuta sa svakom cigaretom. Ono što zabrinjava jest da ih već ima mnogo faktori rizika kod djece i adolescenata, prije svega gojaznost i nedostatak vježbanja. Osnova za kasnije srce napad se tako stvara u ranoj dobi. Ali promjene načina života nisu popularne ni među ljudima srce napadati bolesnike. U jednoj studiji, skupina istraživača iz Dresdena anketirala je gotovo 800 pacijenata 6 i 12 mjeseci nakon što su preživjeli a srce napada zbog njihovih životnih navika i upotrebe tableta. Iako je većina pacijenata bila vrlo savjesna u vezi s uzimanjem lijekova, rezultati su bili manje pozitivni što se tiče vježbanja i promjena prehrane.
Dijabetes melitus (dijabetes).
Oko 6 milijuna Nijemaca pati od tipa 2 dijabetes mellitus i svake godine stopa se povećava za 5%. Jedna je od najčešćih i najskupljih kroničnih bolesti. Uz genetsku predispoziciju i dob, gojaznost, hipertenzija, a dislipidemija se smatraju najvažnijima faktori rizika za razvoj dijabetes. Za razliku od dijabetesa tipa 1 s apsolutnim nedostatkom insulin, kod dijabetesa tipa 2 gušterača proizvodi vrlo velike količine inzulina na početku bolesti. Međutim, tjelesne stanice to ne prepoznaju pravilno, a ono je smanjeno insulin osjetljivost ili inzulinska rezistencija. Normalno, redovno, insulin pomaže šećer da se upije u stanicu. Ako inzulinska rezistencija je prisutan, dolazi do poplave šećer (glukoza) u krv povezan s povišenom krvlju glukoza razinama. Inzulinska rezistencija u tjelesnim stanicama potiče pretilost, loša prehrana i nedostatak vježbanja. Stoga su kod dijabetičara tipa 2 promjene u prehrani, smanjenje prekomjerne težine i redovito vježbanje prvi prioriteti u liječenju.
Rak
Rak je drugi vodeći uzrok smrti u Njemačkoj. 2007. godine podleglo je više od četvrtine svih umrlih Raka. U muškaraca prevladavaju karcinomi probavnih i dišnih organa. Među ženama prevladavaju tumori probavnih organa i dojke. U slučaju raka, veza između načina života i razvoja bolesti nije baš toliko jasna. Prema istraživanju WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije), oko 30 posto svih slučajeva raka u zapadnim zemljama posljedica je loše prehrane i nedostatka vježbanja. Čini se da postoji korelacija za najčešće vrste karcinoma u Njemačkoj, naime debelo crijevo i rektalni karcinom i rak dojke. Rizik od ovih karcinoma raste s pretilošću, premalo vježbanja i niskom konzumacijom voća i povrća. Stručnjaci vjeruju da rizik od Rak debelog crijevana primjer, zdravim načinom života i prehranom mogao bi se smanjiti za oko pola. Druge vrste tumora, kao što su leukemija, limfoma i mozak tumori, vjerojatno će se razviti neovisno o načinu života.
Pozitivno utječu na način života
Mnoge bolesti mogu se spriječiti zdravstvenim načinom života. Međutim, promjene načina života također mogu imati velik utjecaj na postojeće bolesti. Na slijedećim stranicama dat ćemo vam savjete kako možete pozitivno utjecati na svoj način života i tako pridonijeti mnogim zdravim godinama života.
