Sinonimi u širem smislu
Poremećaj perfuzije
Epidemiologija
Pojava poremećaja cirkulacije postaje sve vjerojatnija s povećanjem dobi. Do 45. godine samo oko 2% populacije pati od poremećaja cirkulacije, među 60 do 70 godina ova klinička slika utječe na otprilike svakog desetog muškarca, a muškarci obolijevaju oko 4 puta češće žene istih godina. Ti se podaci, međutim, odnose samo na zapadni svijet; u drugim zemljama, posebno u zemljama u razvoju, mnogo je manje ljudi pogođeno, uglavnom zbog načina života i povezanih čimbenika rizika (vidi dolje).
Uzroci
Mnogo je uzroka poremećaja cirkulacije, od kojih su ovdje detaljnije opisani samo najvažniji. Među uzrocima su prvenstveno sužavanje odn okluzija arterija, koje mogu biti uzrokovane arterioskleroza, vaskularni okluzija (embolija) ili formiranje krv ugrušci unutar arterija. Ostali uzroci su upala krv posuđe (vaskulitis), grčevi u želucu u mišićima krvnih žila (vaskularni grčevi), prenisko krvni pritisak (arterijska hipotenzija) ili naglo krvarenje (na primjer cerebralne krvarenja).
Najčešći uzrok poremećaja cirkulacije je vjerojatno arterioskleroza (poput kalcificiranih karotidnih arterija), što je sistemska bolest. Razne posuđe mogu se kalcificirati, npr. vjerojatnost za arterioskleroza povećava se s godinama. U kontekstu arterioskleroze (doslovno prevedeno: stvrdnjavanje vezivno tkivo arterija), naslage se javljaju na unutarnjoj strani posuđe.
U početku su vjerojatno zaslužne male ozljede u stijenci posude. Kao reakcija na ove ozljede, tijelo uključuje svoj obrambeni sustav. To pokreće niz složenih biokemijskih procesa koji rezultiraju taloženjem krv stanice, masti u krvi, vezivno tkivo i, u nekim slučajevima, kalcijum u posudama.
Te se tvari često nazivaju "plakovima". U principu, ove naslage mogu se pojaviti bilo gdje u arterijskom sustavu. Međutim, budući da uvjeti protoka igraju ulogu u stvaranju plakova, po mogućnosti se pronalaze arteriosklerotske okluzije tamo gdje se žile granaju i onemogućava jednoliki protok.
Poremećaji cirkulacije u pravilu se ne razvijaju odmah. Naslage s vremenom rastu sve više, nakon čega promjer arterija neprestano opada. Tijelo stoga ima puno vremena da reagira na vaskularne promjene.
Kao rezultat toga, s jedne strane manje krvne žile sada uglavnom preuzimaju opskrbu krvlju, koja je prethodno igrala podređenu ulogu, a s druge strane oko zahvaćenih područja stvaraju se takozvani obilazni krugovi (kolateralna cirkulacija). Stoga se pritužbe često pojavljuju tek kad je arterioskleroza već jako napredovala i protok krvi je izuzetno ograničen. An embolija događa se kad se plovilo iznenada začepi, naime kada a krvni ugrušak, koji se možda stvorio na sasvim drugoj, udaljenijoj točki krvožilnog sustava, odnosi se i zarobljava u obično manju posudu, zatvarajući je. Ovaj embolija obično pokreće a krvni ugrušak (tromboza), ali to također može biti uzrokovano rastezanjem tumorskog tkiva, amnionska tekućina ili čak zrak.
