živci
Kralježnica tvori koštani zaštitni zid oko čovjeka leđna moždina, kroz koji prolaze živčane žice koje šalju električne impulse u mišiće. Senzorne percepcije također se provode s periferije putem leđna moždina prema mozak, gdje ih se može svjesno percipirati. Da bi došli do perifernih područja tijela, na primjer ruku i nogu, živčane žice između pojedinih tijela kralješaka izvlače živčane žice iz leđna moždina.
Kad god je kičmeni stup na bilo koji način oštećen, na primjer kod prijeloma kralješaka, hernija diskova i degenerativnih bolesti kralježniceje živci u kralježnici su u opasnosti zbog njihove neposredne blizine. Bol koji potječe iz leđa i širi se na periferiju može biti posljedica zahvaćenosti živaca koja zahtjeva hitno liječenje. Sama kralježnična moždina, koja prolazi unutar kičmenog stuba u spinalnog kanala, sastoji se od živčanog tkiva.
U presjeku se leđna moždina pojavljuje kao približno okruglo svijetlo obojeno područje (bijela tvar), u sredini koje se nalazi leptir-oblikuje se tamnija, pojavljuje se siva struktura (siva tvar). Dok sivu tvar tvore tijela živčanih stanica (perikarije), bijelo područje oko nje predstavlja njihove produžetke (aksone). Leđna moždina sadrži različite putove s različitim kvalitetama, koji provode informacije iz mozak do ostatka tijela (periferije), kao i od periferije natrag do mozga.
Na primjer, naredbe za kretanje prenose se iz mozak na mišiće ili, obratno, percepcije poput bol prenose se s kože na mozak. Stoga je kralježnična moždina ključna kao posrednik između mozga i ostatka tijela. Dva tijela kralješka koja leže jedno ispod drugog čine sa svake strane međukralježničku rupu (Foramen intervertebrale) kroz koju prolazi kralježnica živci izroniti.
Oni potječu u 31 paru izravno iz leđne moždine, ali pripadaju perifernoj živčani sustav. Svi su pomiješani živci, tj. sadrže osjetljive (npr. osjećaj osjećaja ili bol), motoričke (pokretne) i vegetativne (npr. znojenje) osobine.
