Uzroci
Da bismo razumjeli podrijetlo takvog poremećaja, potrebno je objasniti neke osnove: Svako ljudsko biće podložno je takozvanom dnevno-noćnom ritmu (cirkadijski ritam), koji, pojednostavljeno rečeno, osigurava da spavamo kad je noć i da smo budni kad sunce sja. Da bi ovaj ritam uopće radio, potrebni su redoviti mjerači vremena (poput sunčeve svjetlosti). Ako se osobi odbiju takvi mjerači vremena, dan-noć ritam postaje zbunjen.
To se može primijetiti, na primjer, kod zatvorenika koji danonoćno žive u stalnoj tami. Pretjerani noćni i disko život također mogu dovesti do promjene dnevnog i noćnog ritma. Zimi, kada noći postaju sve duže, a dani kraći, mijenjaju se podražaji za "prilagođavanje" dnevnog i noćnog ritma.
Pretpostavlja se da to (između ostalih promjena) može dovesti do depresivnog raspoloženja. Danas se smanjuje tzv.serotonina”Je odgovoran za ovaj razvoj događaja. Serotonin, koji se u narodnom jeziku često naziva "hormonom sreće", tzv.neurotransmiter“, Tj. Glasnička tvar koja posreduje informacije između živčanih stanica. Danas se pretpostavlja da serotonina posebno je odgovoran za uravnoteženo raspoloženje.
Serotonin se obično oslobađa u krv tijekom dana. Međutim, prethodno treba poticaj za prebacivanje mozak na "dnevnu aktivnost". Ti se signali zimi smanjuju zbog promijenjene i skraćene pojave svjetlosti u oku.
Izravno povezan sa serotoninom, tzv.melatonin“, Poznat i kao„ hormon spavanja “, ovdje se mora spomenuti. Ovaj melatonin prirodno osigurava da tijelo može noću ući u fazu dubokog sna. Izravna pojava svjetlosti u oku (timer svjetla) sada osigurava da ujutro melatonin proizvodnja se zaustavlja i (gore spomenuta) proizvodnja i ispuštanje serotonina u krv povećava se.
Zimi u našim geografskim širinama ima manje podražaja koji zaustavljaju melanin proizvodnja zbog dugih noći. To rezultira povećanim melatoninom i smanjenom razinom serotonina. Sada je poznato da trajno preniska razina serotonina (ili povećana razina melatonina) povećava vjerojatnost razvoja simptoma depresije.
Za većinu ljudi dnevno svjetlo ima važan utjecaj na raspoloženje. Nekima je ovaj utjecaj toliko važan da se mogu razviti depresija ako nedostaje dnevnog svjetla. Povezanost između depresija or zimska depresija posebno i Vitamin D nedostatak je bio i jest predmet brojnih studija.
Vitamin D tijelo ga proizvodi dovoljno samo ako ima dovoljno dnevnog svjetla. Ako to nije slučaj, a Vitamin D može doći do nedostatka. To dovodi do simptoma kao što su povećana krhkost kostiju i bolovi u kostima.
Zajednički nazivnik zime depresija i Nedostatak vitamina D stoga se čini da nedostatak dnevnog svjetla. Neke su studije pokazale da bi nedostatak vitamina D, koji je pak uzrokovan nedostatkom svjetlosti u zimskim mjesecima, mogao biti uzročni čimbenik u razvoju zimska depresija. U nekoliko studija utvrđena je preniska razina vitamina D u bolesnika s depresijom.
Također je u studiji uspoređen učinak svjetlosne terapije s učinkom zamjene vitamina D kod pacijenata s depresijom. U ovim studijama primjena vitamina D imala je jači učinak. Druge studije nisu mogle uspostaviti sigurnu vezu između vitamina D i depresije.
Sukladno tome, zasad nema preporuka za redovitu zamjenu vitamina D kod depresivnih bolesnika. Moguće je odrediti razinu vitamina D u bolesnika koji pate od zimska depresija. Ako je razina preniska, može se započeti supstitucijska terapija vitaminom D.
Međutim, treba spomenuti da kod zdravih ljudi koji redovito izlaze na svježi zrak a Nedostatak vitamina D je rijetko. Puno je češća kod starijih ljudi (ili mladih koji većinu dana provode sjedeći za računalom) koji su vezani uz kuću ili stan i rijetko izlaze van. Također ljudi koji trajno rade noću, a danju spavaju mogu imati povećani rizik od pojave a Nedostatak vitamina D.
Svi članci iz ove serije:
