Ultraljubičasto zračenje (UV zračenje) je elektromagnetsko zračenje s valnom duljinom manjom od vidljive svjetlosti (100 nm do 400 nm), ali duljom od rendgenskih zraka. Ultraljubičasto znači onoliko koliko je izvan ljubičaste (Ultra od lat. : izvan). Ljubičasta je vidljiva svjetlost s najkraćom valnom duljinom. Ljudsko oko više ne opaža ultraljubičasto zračenje. Zbog ozonskog omotača, u osnovi samo UVA i UVB zračenje dopire do Zemljine površine, s 95% prirodnog UV zračenje u UVA rasponu. Prema međunarodnoj klasifikaciji Međunarodne agencije za istraživanje na Rak (IARC) dodjeljuje UV zračenje različitih valnih duljina (UVA, UVB, UVC) do tzv. Grupe 1 – skupine s najboljim dokazima karcinogenosti (proizvodnja raka). UV indeks (UVI) je normalizirana mjera za opekotina od sunca-efektivno sunčevo zračenje (ultraljubičasto zračenje). Općenito, UV indeks se smatra mjerom najjačeg sunčevog zračenja oko podneva (vrhunac dana).
| UV indeks | Ocjena | Zaštita |
| 0-2 | nisko | zaštita nije potrebna |
| 3-5 | umjerena | Potrebna zaštita: pokrivalo za glavu, majica, sunčane naočale, krema za sunčanje |
| 6-7 | visok | Potrebna zaštita: šešir,Majica, naočale za sunce, krema za sunčanje SZO preporučuje traženje hlada u podne. |
| 8-10 | jako visoko | Potrebna dodatna zaštita: izbjegavajte boravak na otvorenom ako je moguće! WHO preporučuje izbjegavanje boravka na otvorenom između 11 i 3 sati; čak iu hladu, gornji dio otporan na sunce, duge hlače, krema za sunčanje, naočale za sunce, i šešir širokog oboda dio su ponašanja zaštitnog od sunca. |
| ≥ 11 | ekstrem | potrebna dodatna zaštita: izbjegavajte boravak na otvorenom ako je moguće! WHO savjetuje boravak u zaklonu kuće između 11 i 3 sati, a izvan tog vremena svakako potražite hlad. Čak iu hladu, top koji ne propušta sunce, duge hlače, krema za sunčanje, naočale za sunce i šešir širokog oboda smatraju se neophodnima. |
Kolika je važnost lokacije na intenzitet UV zračenja?
Ovisno o lokaciji, UV zrake su različitog intenziteta, ali se pojačavaju vremenskim prilikama i okolišem: voda odbija 5% UV zračenja, pijesak 17%, snijeg 85%, čak i kroz suncobran ipak prodire oko 10 do 15% zraka, trava 3%. Ovo objašnjava zašto možete dobiti a opekotina od sunca čak i pod suncobranom. Jako oblačno nebo apsorbira dvije trećine zračenja. Posebnu ulogu ima i vlaga, što je klima suša, to je zračenje intenzivnije.
Što rade UV-A zrake?
UV-A zračenje – valna duljina 320-400 nm UV-A zračenje je dugovalno niskoenergetsko zračenje koje uzrokuje brzo tamnjenje. Ove zrake filtriraju koža samo u maloj mjeri, što znači da prodiru duboko u kožu i napadaju elastična vlakna (kolagene). Oko 55% prodire u epidermu, a oko 40% u dermis. Za razliku od opekotina od sunca, rezultirajuće oštećenje stanica (oksidativno oštećenje DNA, uključujući dvolančane prelome) nije niti vidljivo niti uočljivo. Iz tog razloga, često izlaganje UV-A zračenju rezultira preuranjenim starenje kože (suhoća kože, promjene pigmenta) i bora, kao i povećan rizik od kože Raka* .Studije posljednjih godina također su pokazale da ne samo prirodno sunčevo zračenje, već i umjetni izvori svjetlosti, poput onih koji se nalaze u solarijima (UVA emiteri visokog intenziteta), doprinose karcinogenezi (Raka razvoj). Dosljedno, UV zračenje je već klasificirano kao kancerogena klasa 1 u svijetu Zdravlje Organizacija (WHO).
Što rade UV-B zrake?
UV-B zračenje – valna duljina 280-320 nm UV-B zračenje je kratkovalno, visokoenergetsko zračenje koje uzrokuje sporije tamnjenje. Veliki dio ovih zraka blokiran je rožnatim slojem koža. Drugi dio prodire u epidermu. Zbog svoje energije, UVB zračenje može razgraditi dvostruke niti DNK i uzrokovati trajna oštećenja koža. UVB zračenje odgovorno je za tamnjenje kože, ali i za opekline koje su opasne za zdravlje (rizik od raka kože*). Napomena.* Zaštita od sunca za profilaksa raka kože, tj. izbjegavanje akutnih i kroničnih UV oštećenja – zbog aktinična keratoza (prekursor raka; faktor rizika za karcinom pločastih stanica), skvamozni karcinom kože, karcinom bazalnih stanica (BZK; bazocelularni karcinom; 10 puta češće od maligni melanom), maligni melanom.
Važan biološki značaj UVB zračenja je stvaranje kalciferola (vitamin D3) iz holesterol u koži. Ima funkciju prohormona u tijelu i pretvara se preko srednje faze u hormon kalcitriol. Sustav vitamina D ima bitne autokrine funkcije u velikom broju tkiva:
- Stanična diferencijacija
- Inhibicija stanične proliferacije
- Apoptoza (programirana smrt stanice)
- imunomodulacija
- Kontrola ostalih hormonalnih sustava
Nedostatak vitamina D neovisni je čimbenik rizika za:
- Autoimune bolesti (poput tipa 1 dijabetes bolest, Crohnova bolest, Multipla skleroza (MS), sistemski lupus eritematozus, SLE).
- Kožne bolesti kao što su psorijaza (psorijaza).
- Zarazne bolesti poput tuberkuloze
- Hipertenzija (povišeni krvni tlak)
Nadalje, smatra se da Vitamin D i kalcijum je zaštitna u odnosu na debelo crijevo rak (karcinom debelog crijeva).
Što čine UV-C zrake?
UV-C zračenje – valna duljina od 200-280 nm UV-C zračenje je vrlo kratkovalno, visokoenergetsko zračenje. Keratinizirana koža ga praktički u potpunosti apsorbira već na površini te je stoga manje učinkovit u oštećivanju dubljih slojeva stanica od UV-B svjetla, koje se slabije apsorbira i tako prodire u dublje slojeve stanica. Biološki učinak UV-C zraka je oštećenje nukleinske kiseline. Najpoznatiji predstavnik nukleinske kiseline is deoksiribonukleinska kiselina (DNA), skladište genetskih informacija. Pored uloge skladišta informacija, nukleinske kiseline mogu poslužiti i kao glasnici (pretvarači signala) ili katalizirati biokemijske reakcije.
