Najčešći uzroci | Uzroci srčanog udara

Najčešći uzroci

S brojem čimbenika rizika povećava se i pojedinačni rizik da bi se dobio srčani infarkt. Stoga se u glavne rizične skupine za srčani infarkt ubrajaju sve osobe s kojima su pojedinačni ili više rizičnih čimbenika posebno izraženi. Na primjer, pacijenti s stanje slijedeći a srce napad ili udar posebno su izloženi riziku, a bolesnici s arterioskleroza (npr. kod okluzivne bolesti perifernih arterija) imaju posebno visok rizik od patnje a srce napad.

Pacijenti koji su već iskusili angina pectoris (nepropusnost grudi uzrokovane koronarnom srce bolest) i otežano disanje također su pod visokim rizikom.

  • Prehrana igra presudnu ulogu u razvoju a srčani napad zbog vaskularne kalcifikacije. Hrana bogata masnoćama povećava holesterol razine u krv i trajno uzrokuje plaketa formacija.
  • Pretežak je uzrokovana godinama pogrešne prehrane i povećava rizik od raznih bolesti, kao što su visoki krvni tlak.
  • Visoki krvni tlak: Kada se poveća pritisak u krvožilnom sustavu, srce mora raditi s više sile kako bi opskrbilo tkivo.

    Povećani tlak oštećuje osjetljivu unutarnju stijenku krv posuđe, što može dovesti do upale stijenke žile i kasnije plaketa formacija.

  • Nedostatak vježbe: Tijelo je dizajnirano za određenu količinu pokreta. Ako se ovo trajno podriva, bolesti poput visoki krvni tlak i dijabetes razvijaju se melitusi. Budući da dovoljno kretanja spušta krv pritisak.

    Uz to je povećana potrošnja šećera, što sprečava dijabetes melitus. Nadalje, energija se troši tijekom vježbanja i holesterol razine su smanjene.

  • Dijabetes melitus: Dijabetes mellitus je uzrokovana činjenicom da šećer u krvi razina je povećana zbog tolerancije stanica na insulin. Ako je dijabetes loše ili uopće nema lijekova, šećer u krvi razina je povišena, što zauzvrat oštećuje unutarnji zid krvi posuđe i povećava se krvni pritisak.
  • Pušenje: Pušenje cigareta koje sadrže nikotin uključuje znatne rizike.

    Osim nikotin, mnogi drugi otrovi poput arsena, katrana i olova ulaze u tijelo kada pušenje. Pušenje stoga znatno oštećuje cijelo tijelo. U posudama sastojci cigarete, cigare i lule potiču stvaranje nestabilnih naslaga koje se lako mogu otvoriti.

    Uz to sastojci uzrokuju krvni pritisak porasti i povećati rizik od dijabetesa. Već nakon 24 sata nepušenja postoji rizik od srčani napad smanjuje se, nakon nekoliko mjeseci rizik od srčanog udara nepušača postiže se odricanjem od pušenja. Ostalo poremećaji cirkulacije uzrokovane pušenjem također su često prisutne.

  • Poremećaji metabolizam masti: Zbog pogrešne prehrane, previsoke razine LDL holesterol u krvi dovesti do hiperlipidemija.

    Hiperlipidemija povećava rizik od srčani napad jer LDL kolesterol se taloži u unutarnjem zidu krvi posuđe. Istodobno, prenisko HDL vrijednosti također promiču plaketa formacija. Poremećaji u metabolizam masti također mogu biti nasljedne i mogu se liječiti lijekovima.

  • Kronična upala: Kronična upala uzrokovana iritacijom poput pušenja, povećava parametre upale (npr. CRP), upala oštećuje unutarnju stijenku krvnih žila i čini plakove nestabilnima.

    Primjer kronične upalne bolesti je parodontitis.

  • Muški spol: Muškarci imaju veći rizik od srčanog udara nego žene. To je vjerojatno zbog zaštitnog učinka ženskog spola hormoni.
  • Izloženost obitelji: Ako se događaji poput srčanog udara ili udar dogodili su se rano u obitelji ili kod rođaka (tj. prije 60. godine), postoji povećan rizik. Budući da u nekim slučajevima postoji povećana učestalost kardiovaskularnih bolesti u obitelji, čini se da su geni ovdje donekle važni.
  • Dob: Vrlo važan čimbenik rizika je dob.

    Što je osoba starija, to su njezine posude kalcificirane. Logično je, dakle, povećan rizik od pucanja plaka i zatvaranja koronarne žile.

  • Alkohol: Trajna pretjerana konzumacija alkohola povećava rizik od srčanog udara, a povećani su i rizici za mnoge druge bolesti.
  • Stres: Srčani udar može potaknuti stres. Stres može izazvati ogromne fluktuacije u krvni pritisak, zbog čega se ploča može rasprsnuti. Dakle, psihološki stresni dugotrajni stres može povećati krvni tlak i tako povećati vjerojatnost pojave srčanog udara.
  • Težnja ka tromboza: Genetske bolesti kao što je bolest faktora V povećava sklonost krvi da se zgrušava, što vjerojatnije stvara začepljenje krvnih žila, što rezultira srčanim udarom udar.