Alergije na mirise i ljekovite biljke

Povratak prirodi - sve više i više ljudi slijedi ovaj trend i odlučuje se za biljne biljke masti, kreme i šamponi. Nadaju se da se ovi proizvodi podnose bolje od uobičajenog asortimana. Međutim, neki potrošači dobivaju svrbež kvržice nakon upotrebe prirodnih kozmetika ili biljni masti. Najčešće, iza tako neugodnog koža reakcija je a kontaktna alergija na biljne sastojke kozmetičkog proizvoda - tzv kontaktni dermatitis, koža reakcije se kreću od svrbeža i crvenila do opsežnih plačnih osipa.

Kontaktna alergija - životni pratilac

“Za mnoge to postaje gotovo kao šok kada naizgled bezazlene biljne vrste poput ulje čajevca or arnika uzrokovati doživotni kontaktna alergija. Ali oni koji su pogođeni imaju razloga za nadu. Iako još nema lijeka, stručnjak može poboljšati simptome i dati vrijedne savjete kako izbjeći alergija-uzročna tvar u budućnosti “, objašnjava profesor dr. Thomas Fuchs, predsjednik Medicinskog udruženja njemačkih alergologa (ÄDA). Kontaktne alergije javljaju se često: u međuvremenu otprilike svaka desetina pati od nje. Najbolja mjesta zauzimaju nikl i alergije na mirise, a žene su pogođene daleko češće od muškaraca.

Alergija na mirise - kada mirisi otežavaju život

Razna ispitivanja pokazala su da visok postotak stanovništva utječe na miris alergija. Okidači su esencijalna ulja sadržana u biljkama koja se koriste za proizvodnju kozmetika i parfeme. Alergije na mirise cimet ulje, hrastova mahovina i ulje klinčića su najčešći. Ovi mirisi se nalaze u mnogim parfemima, dezodoransi, kozmetikai proizvodi za čišćenje, između ostalog. Alergije na mirise mogu se razlikovati po težini. Neki alergija oboljeli se razvijaju ekcem ako deterdžent sadrži samo tragove određenog mirisa. Drugi osjetljivo reagiraju samo izravnim koža kontakt.

Prirodni lijekovi i njihove opasnosti

Arnika (arnica montana L) Arnika, jedna od najvažnijih i najstarijih ljekovitih biljaka, jedan je od najjačih kontaktnih alergena na biljke. Arnika navodno ima stimulirajuća, protuupalna i zacjeljujuća svojstva. Stoga se sastojci biljke mogu naći u brojnim odobrenim lijekovima, kao i u kozmetici, pasta za zube, šamponiitd. Kontaktne alergije su najčešće kod liječenja ozljeda i uganuća arnikom tinkture. Ako ekstrakt arnike nije dovoljno razrijeđen, može imati čak i toksični učinak. Tea stablo ulje (Melaleuca alternifolia) Postavljač trendova među eko-tvarima je ulje čajevca. Ulje čajevca (Melaleuca alternifolia), koje potječe iz Australije, gotovo se trguje kao čudotvorni lijek. Na internetu postoji bezbroj mogućih aplikacija. Na primjer, preporučuje se za liječenje ozljeda, opekline, prištići, upale i uboda insekata. Ali pazite: ulje čajevca sastoji se od preko 100 tvari, od kojih su neke otrovne, a do trovanja je već došlo nakon uzimanja u obliku kapi. Osim toga, poznato je da čak i kratka vanjska primjena s nerazrijeđenim uljem čajevca može potaknuti kontaktna alergija. Suprotno tome, čini se da razrijeđena primjena na zdravoj koži predstavlja mali rizik. Perubalsam (Myroxylon balsamum) Drugi važan kontaktni alergen je perubalsam. To je izlučivanje drveta perubalsam (Myroxylon balsamum), koje je, među ostalim, porijeklom iz Meksika i Paname. Kao i kod svih prirodnih proizvoda, sastav Peru balzam mogu jako varirati. Balzam se koristi u medicini (lijekovi za rane, grgljanje) rješenja, Voda za ispiranje usta i kašalj sirupi), u kozmetici (sapuni, šamponi, pudere i ruževe), kao aromu (deserti, pekarski proizvodi, duhan proizvodi, pića) i u parfemima. Brojne istrage mogle bi pokazati da kontaktna alergija na Perubalsam nije rijetka. Propolis Propolis je kitirana smola biljnog podrijetla kojom pčele zatvaraju košnicu. Smjesa tvari koristi se, na primjer, za akne or ekcem. Propolis primjenjuje se u kreme or masti kao i u obliku kapi, tinkture or tablete a nalazi se i u kozmetici kao što je losioni ili ruževe kao i u pasta za zube i tečnost za ispiranje usta. Primjetno je da alergije na propolis se povećavaju. Stolisnik (Ahila millefolium) Stolisnik Sadrži se u mnogim naturopatskim pripravcima i sve se više koristi u kozmetici, kao i u biljnim šamponima i kupkama. Smatra se da je njihov alergeni potencijal slab do umjeren.