Trzanje palca | Trzanje

Trzanje palca

Trzanje palca karakterizira nehotično, nesvjesno kontrolirano, naglo skupljanje mišića palca. To može uključivati ​​pokret palca. Uz to trnci i spaljivanje osjećaj palca može pratiti pokret.

Korištenje električnih romobila ističe trzanje može se izgovoriti u različitom stupnju. Pojava može biti trajna ili privremena. Uzroci mogu biti višestruki.

Na primjer, magnezij nedostatak, psihološki ili fizički stres, nuspojave lijekova i učinak stimulansa poput kofein može izazvati trzanje palca. Osim toga, disfunkcija štitnjače može potaknuti trzanje. Rijeđe se javljaju bolesti poput Parkinsonov sindrom, amitropna lateralna skleroza (ALS) ili Multipla skleroza (MS) su odgovorni za to. Često je trzanje palca bezopasno.

Trzanje kad zaspi

trzanje kada se zaspi trzavi su pokreti koji se javljaju u mnogih ljudi malo prije početka spavanja. Oni se nazivaju i hipnagoškim trzajima i nemaju nikakvu vrijednost bolesti. Uglavnom utječe na mišiće ruku i nogu, kao i na mišiće trupa.

Mnogi pogođeni ljudi opisuju viđenje jakih munja ili osjećaj pada. Oko 70% Nijemaca izvijestilo je da je doživjelo takve trzaje kad bi zaspalo ili ih redovito doživljavalo. Iako se s temom intenzivno rješavalo, još nije pronađen jasan uzrok nehotičnih kretanja.

Najvjerojatnije, promjene u mozak za pojavu su odgovorne aktivnosti tijekom prijelaza iz budnosti u spavanje. Formatio reticularis je središte u mozak koja između ostalog kontrolira sekvence pokreta i odgovorna je za inhibiciju mišića tijekom faze spavanja. Inače bismo zapravo izvodili pokrete o kojima sanjamo i vjerojatno se ozljeđivali tijekom spavanja. Pretpostavlja se da upravo taj centar dovodi do hipnagogijskih trzaja u fazi aktivacije.

Trzanje u snu

Netipično ponašanje tijekom spavanja naziva se parasomnija. To uključuje trzanje tijekom spavanja, koje u većini slučajeva nema vrijednost bolesti i ne utječe na pogođenu osobu. Tek kada je ponašanje poremećeno snom, pacijentu se javlja problem.

Stalno buđenje nekontroliranim mišićnim pokretima može dovesti do poteškoća u padanju i spavanju. Kao rezultat, tijelu nedostaje faza oporavka, što može negativno utjecati na fizičke i mentalne sposobnosti. Koncentracija pati od lišavanje spavanja, što može utjecati na radni i društveni život.

Uz bolesti koje također mogu dovesti do trzanja tijekom faze buđenja, postoje i druge kliničke slike koje pacijentu uzrokuju poteškoće, posebno navečer i noću, na primjer nemirni noga sindrom. Čimbenici stresa također igraju važnu ulogu. Oni ne samo da narušavaju kvalitetu sna, već i dovode do trzaja mišića zbog hiperekscitabilnosti živčani sustav. Droge i alkohol također mogu dovesti do neugodnih trzaja ili grčevi u želucu, posebno kada se prekomjerno konzumiraju, a koja su posebno uočljiva tijekom odmora.