Terapija
Dvotočka karcinom je podijeljen u stadijume. Tada terapija ovisi o tome kojoj fazi pripada tumor. Terapija a debelo crijevo karcinom gotovo uvijek uključuje kirurško uklanjanje tumora ili barem njegovog najvećeg mogućeg dijela.
Ovisno o mjestu tumora, razlikuju se brojne različite vrste resekcija (načini uklanjanja tumora). Razlikuju se, između ostalog, resekcija lijevog, desnog ili srednjeg dijela debelo crijevo i uklanjanje sigmoidnog kolona. Tumori smješteni u rektalnom području mogu se ukloniti na način da se očuva kontinencija ili ne očuva kontinencija.
To ovisi o njihovom položaju u odnosu na analni sfinkter. Ovisno o vrsti resekcije, razlikuju se i naknadni postupci rekonstrukcije. U slučaju uklanjanja lijevog, desnog ili srednjeg dijela debelog crijeva, dijelovi debelog crijeva prije i nakon resekcije obično se spajaju (anastomoza).
U slučaju resekcija u rektalnom području, rekonstrukcije su ponekad složenije. Uz zahvaćeni dio crijeva, pridruženi limfa čvorovi se također uklanjaju, jer se tumor ovdje mogao proširiti. Ovisno o stadiju tumora, dodatni kemoterapija i zračenje (radioterapija) koriste se prije i / ili nakon kirurške resekcije.
Čak i u slučaju rak crijeva što se prvenstveno više ne smatra ljekovitim liječenjem (tj. za koje se ne očekuje izlječenje), uklanjanje dijelova tumora može biti korisno, između ostalog kako bi se omogućio crijevni prolaz hrane što je više moguće, a ujedno i smanjile pritužbe poput takvih kao bol, u palijativna terapija (tj. terapija koja zbog stadija tumora nema za cilj izlječenje, već smanjenje simptoma), kemoterapija i novije metode terapije kao što su terapija antitijelima također se koriste. Naknadna njega nakon liječenja karcinoma debelog crijeva mora se - osobito na početku - provoditi u bliskim intervalima, jer se recidiv tumora (recidiv) javlja u oko 70% slučajeva u prve dvije godine nakon resekcije.
Kontrolni pregledi uključuju ultrazvuk od jetra, kolonoskopija, grudi Rendgen i laboratorijski testovi za određivanje tumorskih biljega. Tumorski biljezi obično značajno padnu nakon uspješne resekcije, pa izrazito povećanje može biti pokazatelj recidiva. Izlaz za umjetno crijevo poznat je i kao čmar praeter, stoma ili enterostoma.
Služi za odvod probava izravno kroz trbušni zid, a ne kao kod zdravih osoba kroz rektum i čmar. U operaciji se (obično) debelo crijevo odvoji od svojih držača u trbuhu i priši na trbušnu kožu. Zatim se reže, tj. Otvara, tako da se crijevni sadržaj može odvoditi u vanjsku vrećicu.
Tada vrećicu pacijent može isprazniti ili promijeniti u WC. Izlaz umjetnog crijeva može biti trajno ili privremeno rješenje problema prolaska crijeva. Trajna stoma se koristi, na primjer, ako je trebalo ukloniti mišić sfinkter u slučaju duboko smještenog crijeva Raka.
Privremena stoma se izvodi ako se želi održati kontinuitet terapije za crijeva Raka (npr. zračenjem). Izlaz umjetnog crijeva može se koristiti i za druge bolesti crijeva (npr. Kronične upalne bolesti crijeva kao što su Crohnova bolest or ulcerozni kolitis). zdravlje osiguravajuća društva pokrivaju dvije preventivne kolonoskopije u intervalima od 10 godina za muškarce i žene starije od 55 godina.
S obzirom na činjenicu da je učestalost (pojava) rak crijeva značajno se povećava od 50. godine, preventivno kolonoskopija treba kritički promatrati u 55. godini. U preventivnom kolonoskopija, cijelo debelo crijevo promatra se pomoću cijevi na koju je pričvršćena kamera. Cijev je umetnuta iz rektum.
Pacijent je dan prije morao popiti nekoliko litara laksativne otopine kako bi crijeva bila što praznija, očišćena i dobro vidljiva. Tijekom pregleda pacijent se obično umiruje, koristi se kratki anestetik. Ako se pronađu vidljive izbočine sluznice (adenomi), one se obično uklanjaju odmah tijekom pregleda pomoću male špange.
Zatim se histološki obrađuju kako bi se utvrdilo je li riječ o predobliku ili o već manifestiranom obliku crijeva Raka te je li adenom uklonjen na dovoljnoj udaljenosti tako da u zahvaćenom crijevnom odjelu više nema patološkog tkiva. Ako je probirna kolonoskopija bila neupadljiva, nakon 10 godina može se poduzeti još jedna. Ako je adenom uklonjen, vrijeme do sljedećeg endoskopija ovisi o tome bi li se adenom mogao resecirati s dovoljnom sigurnosnom udaljenostom. Sljedeća kolonoskopija se zatim izvodi nakon 3 mjeseca (potpuna resekcija svih abnormalnih tkiva nije sigurna) ili 3 godine (potpuna resekcija andenoma).
