Zdravstvene dobrobiti sunca

Prebacivanje na proljetnu groznicu

Svatko zna jednu funkciju sunca: podiže vam raspoloženje. Kada sivi, tmurni dani zime konačno završe i dođe proljeće, većina ljudi se osjeća svježe i poletno.

Istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington pokazali su u studiji iz 2006. da postoji veza između poremećenog raspoloženja i nedostatka vitamina D. Zimski nedostatak vitamina D može čak dovesti do sezonske depresije. Vitamin D se također nalazi u hrani kao što je riba. Međutim, tijelo pokriva gotovo 90 posto svojih potreba vlastitom proizvodnjom u koži – koristeći sunčevu svjetlost (UVB svjetlo). Inače, samo 15 minuta toplih sunčevih zraka na licu i rukama dovoljno je da uživate u pozitivnim učincima. Dakle, ne morate provoditi sate na suncu kako bi tjelesne stanice potaknule proizvodnju vitamina D.

Dijabetes zbog nedostatka sunčeve svjetlosti

Razna istraživanja pokazuju da premalo vitamina D potiče razvoj dijabetes melitusa. Na primjer, istraživači na finskoj djeci uspjeli su pokazati da uzimanje vitamina D smanjuje rizik od dijabetesa tipa 1 za 80 posto.

Ljudi također imaju manju vjerojatnost da će razviti dijabetes tipa 2 ako se s vremena na vrijeme okupaju na suncu. Istraživači Instituta za javno zdravstvo u Helsinkiju, koji nije baš suncem okupan, proučavali su 1,400 muškaraca i žena tijekom 22 godine. Posebno jasna korelacija pronađena je među muškarcima koji su sudjelovali: muškarci s premalo vitamina D u krvi imali su 72 posto veću vjerojatnost da će razviti dijabetes tipa 2.

Međutim, znanstvenici upozoravaju da ne uzimate dodatke vitamina D olako. Prekomjerna ponuda može imati štetne posljedice. Zato prvo razgovarajte sa svojim liječnikom o tome ima li smisla uzimati vitamin D, i ako ima, u kojoj dozi.

Sunce jača kosti

Kalcij čini kosti jakima. Ali ne ulazi lako u koštano tkivo. Za to mu je potreban ključ, a taj ključ se zove vitamin D. Sunčeva svjetlost je stoga važna i za čvrstoću kostura te tako štiti od osteoporoze. Pod tim se podrazumijeva patološki smanjena koštana masa.

Osim toga, ozbiljan nedostatak vitamina D također može dovesti do omekšavanja kostiju (osteomalacija). U djetinjstvu se ova klinička slika naziva rahitis. Osobito je bila raširena u prošlosti – primjerice među djecom siromašnih ljudi koja su odrastala u mračnim uličicama i bila slabo hranjena. Vanjski znakovi rahitisa su udubljena prsa i savijene noge.

U području središnjeg živčanog sustava vitamin D može spriječiti agresivne imunološke stanice da napadnu zaštitni mijelinski sloj živčanih stanica (neurona). To je slučaj, primjerice, kod autoimune bolesti multiple skleroze (MS). Istraživači s američkog sveučilišta John Hopkins uspjeli su na miševima pokazati da vitamin D sprječava multiplu sklerozu. To je u skladu s opažanjem da u zemljama s puno sunčeve svjetlosti manje ljudi razvija MS.

Čak i kod postojećeg MS-a, vitamin i dalje ima pozitivan učinak: usporava napredovanje bolesti.

Radiant reduktor krvnog tlaka

Vitamin D protiv raka

Ljudi koji imaju puno vitamina D u krvi imaju manju vjerojatnost da će razviti kolorektalni rak. Bio je to rezultat metastudije u kojoj je sudjelovalo 520,000 ljudi. Skupina ispitanika s najvišom razinom vitamina pokazala je čak 40 posto manji rizik od raka od sudionika s najnižom vrijednošću.

Visoka razina vitamina D također pomaže osobama s rakom kože: rak je obično manje ozbiljan i manje je vjerojatno da će biti fatalan.

Turbo za imunološki sustav

Vitamin D aktivira imunološki sustav, točnije T stanice. To su posebna vrsta limfocita. Kada T stanice otkriju uljeza u tijelu, ispruže neku vrstu antene. Opremljena je receptorom koji traži vitamin D. Tek kada je prisutan sunčev vitamin, T stanice se pretvaraju iz bezopasnih imunoloških stanica u aktivne stanice ubojice koje, na primjer, uklanjaju bakterije ili viruse. S druge strane, ako nedostaje vitamina D, stanice ostaju neaktivne.

Paradoks raka kože

Znanstvenici sumnjaju da koža gubi sposobnost stvaranja prirodne zaštite od sunca ako nije dovoljno naviknuta na sunce. To je zato što pri dovoljnom izlaganju suncu uz zaštitnu tamnu boju kože nastaje fino zadebljanje rožnice, tzv. svijetli kalus. No, ako ste rijetko na suncu, a zatim mu se iznenada jako izložite (npr. tijekom intenzivnog sunčanja na mediteranskim plažama), brzo ćete dobiti opekline. A to zauzvrat povećava rizik od raka kože. Rezultat studije stoga nipošto nije zabrana za neoprezno izlaganje suncu!