Defekt sinusnog čvora
Ako sinusni čvor zakaže kao primarni pejsmejker i centar za stimulaciju srce, sekundarni pejsmejker mora uskočiti za to (sindrom bolesnog sinusa). To se naziva atrioventrikularni čvor (AV čvor) i može preuzeti funkciju sinusni čvor u određenoj mjeri. Stvara ritam s nižom frekvencijom, pa srce ne kuca kao obično 60-70 puta u minuti, već samo oko 40 puta. Kod određenih bolesti (npr. Koronarne srce bolest), sinusni čvor ostaje funkcionalan, ali generira pobude na većoj udaljenosti, tako da srca postaje sporiji (tzv. sinus bradikardija).
Sindrom bolesnih sinusa
Pojam sindrom bolesnog sinusa sažima nekoliko srčanih aritmija koje su posljedica neispravnog sinusnog čvora. Muškarci i žene stariji od 50 godina podjednako su pogođeni. Uzrok je često ožiljčana promjena na tkivu u srcu, gdje se nalaze specijalizirane uzbudne stanice sinusnog čvora.
Prva od njih je visoki krvni tlak (arterijska hipertenzija), što dovodi do tlačnog opterećenja na pretkomore, a time i do prekomjernog rastezanja i oštećenja tkiva u području sinusnog čvora. Miokarditis (upala srčanog mišića) ili koronarna bolest srca također mogu biti uzrok. Druge bolesti srca poput valvularne bolesti srca također mogu biti okidač. Isto tako, predoziranje određenim lijekovima kao što su beta blokatori može uzrokovati sindrom bolesnog sinusa.
Djeca koja moraju biti podvrgnuta operaciji zbog urođene srčana mana može također razviti sindrom bolesnog sinusa. Ne postoji opći konsenzus o točnoj definiciji pojma sindrom bolesnog sinusa. Klinički se taj izraz odnosi na poremećaj ritma koji se javlja zajedno s izraženim niskim i visokim pulsima (tahikardija-bradikardija sindrom).
Sinusne bradikardije bez bilo kojeg drugog prepoznatljivog uzroka ili sinuatrijalni blok također su sažete pod tim pojmom. Simptomatski, bradikardija (prespor otkucaji srca) manifestira se kao vrtoglavica, sinkopa (nesvjestica) ili oštećenje sluha i vida, dok tahikardija (prebrzi otkucaji srca) manifestira se kao lupanje srca, grudi nepropusnost (angina pectoris) ili otežano disanje (dispneja). Najvažniji dijagnostički alat je dugoročni EKG i vježbati EKG, koji se može koristiti za prikaz električne aktivnosti srca.
Ovisno o točnoj kliničkoj slici, terapija se može provoditi lijekovima (tzv. Antiaritmijskim lijekovima, lijekovima protiv srčana aritmija) ili a pejsmejker mora se koristiti za zamjenu funkcije neispravnog sinusnog čvora. U Njemačkoj se gotovo svaki treći elektrostimulator srca koristi kod pacijenta sa sindromom bolesnih sinusa.
