Uzroci
Ako je alergija na hranu postoji, javlja se imunološka reakcija za razliku od intolerancije na hranu. To znači da je tijelo vlastito imunološki sustav, koja nas normalno štiti od bakterija i virusi, je okidač alergija na hranu, alergija na hranu temelji se na reakciji antitijelo-antigen.
Tijelo vlastito antitijela obično osiguravaju prepoznavanje stranih tvari i mikroorganizama i borbu protiv njih. U kontekstu alergije na hranu, antitijela vezati za određene proteini hrane (antigeni). To uzrokuje imunološku reakciju tijela, koja se može manifestirati simptomima koji su detaljnije opisani u nastavku.
Nepoznato je što uzrokuje razvoj alergije. Budući da neki ljudi ne razvijaju alergiju, ali drugi ljudi to često čine, može se pretpostaviti da genetski čimbenici također igraju važnu ulogu u razvoju alergije. Zbog opažanja da se broj oboljelih od alergija u populaciji neprestano povećava već nekoliko desetljeća, formulirani su brojni hipotezi.
Jedna od najvažnijih teorija je higijenska hipoteza. U ovoj se hipotezi pretpostavlja da pretjerana higijena ne stimulira našu imunološki sustav dovoljno u mladoj dobi.Ovo podcjenjivanje imunološki sustav kaže se da favorizira pojavu alergije. Daljnje se hipoteze, između ostalog, odnose na promijenjene navike ljudi (s povećanim stresom i promijenjenom prehranom) i sve veće zagađenje okoliša od strane ljudi.
Međutim, do danas niti jedna hipoteza ne može pružiti niti izdaleka zadovoljavajuće objašnjenje fenomena alergije. U principu, alergija na hranu može se razviti za svu hranu. Hrana koja gotovo nikada nije alergena su riža, artičoke i salate od lišća.
Ipak, određene su namirnice ili sastojci te hrane pretjerano česti alergeni. To uključuje protein gluten, mliječne proizvode (posebno laktoza sadržan u proizvodima od žitarica), kikirikiju, pilećim proteinima, orašastim plodovima, ribi, rakovima i mekušcima te soji. Primjetno je da se, ovisno o dobi pogođene osobe, različiti alergeni mogu prepoznati kao pokretači alergija na hranu.
Dojenčad i dojenčad posebno pate od alergija na osnovnu hranu poput kravljeg mlijeka, soje i pšenice. S druge strane, adolescenti i odrasli mnogo su češće pogođeni alergijama na voće, povrće, orašaste plodove i začine. Ako već postoji imunološka preosjetljivost na određene sastojke hrane, poseban oblik alergijska reakcija može biti uzrok: unakrsna alergija.
Ovo je reakcija na tvari koje su strukturno slične drugom alergenu. Dakle, ljudi koji su alergični na različite peludi i trave mogu razviti preosjetljivost na određeno voće. Tipične unakrsne alergije postoje i između lateksa i voća poput banane, kivija i avokada. Ponekad ljudi nisu alergični na samu hranu, već na određene sastojke, npr histamin u svježim rajčicama.
Svi članci iz ove serije:
