Svi procesi stvaranja novih posuda koji se odvijaju u organizmu odraslog čovjeka sažeti su kao vaskularizacija, ponajviše angiogeneza. Neovaskularizacija je, s druge strane, češće poznata kao patološka, a time i patološki prekomjerna novotvorina posuđe. Ta se neovaskularizacija događa, na primjer, u kontekstu Raka a služi za opskrbu tumora hranjivim sastojcima i kisik.
Što je neovaskularizacija?
Neovaskularizacija je češće poznata kao patološka, a time i patološki prekomjerna novotvorina posuđe. Ta se neovaskularizacija događa, na primjer, u kontekstu Raka a služi za opskrbu tumora hranjivim sastojcima i kisik. Tijekom takozvane vaskularizacije, manje krv posuđe su novoformirani. Vaskularizirana tkiva stoga nose posebno velik broj krv plovila i puno jače krvare nakon ozljeda, što koristi zarastanje rana. Fiziološki procesi stvaranja novih žila sažeti su pod tehničkim pojmom angiogeneza. U angiogenezi, novo krv posuđe rasti iz postojećih krvnih žila u procesima cijepanja i nicanja, na primjer da bi se zaobišlo suženje. Uz posmične sile u posudama, ti procesi prvenstveno ovise o krvi koncentracija imunološkog monociti. Vaskularizacija se može koristiti sinonimno s angiogenezom ili se odnosi na ukupnu opskrbu krvlju tkiva ili organa. Neovaskularizacija se koristi kao a opći Izraz za sve nove formacije žila u odraslom organizmu. Budući da u odraslom organizmu, osim zarastanje rana, vaskularna neovaskularizacija obično je povezana s patološkim manifestacijama, pojam neovaskularizacija obično je i naslov bolesti. U tom kontekstu, neovaskularizacija je uvijek prisutna kada angiogeni proces nije fiziološki već patološki proces. Sukladno tome, uglavnom prekomjerne vaskularne novotvorine u kontekstu tumorske bolesti or makularna degeneracija naslovljeni su kao neovaskularizacija. Fiziološka vaskularna neovaskularizacija u odraslom organizmu naziva se vaskularizacija, a ne neovaskularizacija, iako je to doista neovaskularizacija.
Funkcija i svrha
Angiogeneza uključuje stvaranje novih krvožilnih struktura s oblogama endotelnih stanica te stanicama glatkih mišića i pericitima. Angiogeneza je proces zarastanje rana to ne treba podcjenjivati. Krv opskrbljuje sva tjelesna tkiva i organe kod ljudi hranjivim tvarima i kisik. Pored toga, glasničke tvari do pojedinih tkiva dolaze krvlju. Uz to, stanice imunološki sustav također se prenose krvlju. Stoga je krvna veza tkiva vitalna. U tom kontekstu, angiogeneza osigurava opstanak tkiva čija je krvna veza poremećena zbog ozljede. Zajedno s pojmom vaskularizacija, pojam angiogeneza sada se etablirao kao krovni pojam za sve oblike stvaranja novih žila u odraslom organizmu. Uz gore opisani postupak zacjeljivanja rana, postoji, na primjer, vaskulogeneza, u kojoj se vaskularne strukture novoformiraju na temelju matičnih stanica u cirkulaciji ili angioblasta koji postaju endotelne stanice. U arteriogenezi, arterije i manje Arteriole ponovno se formiraju i stječu pune stijenke žila pomoću regrutiranja glatkih mišićnih stanica. U osnovi se isti proces događa u stvaranju novih vena. Sve gore spomenute nove formacije posuda su vaskularizacije i ponekad se temelje na oslobađanju faktora rasta VEGF. U neovaskularizaciji dolazi do lokalno ograničene hiperprodukcije VEGF. Ova prekomjerna proizvodnja može biti posljedica, na primjer, oslobađanja putem tumorskih stanica. U progresivnoj bolesti tumora, tumorske stanice iniciraju neovaskularizaciju, tako da se rastući, progresivno šireći tumor adekvatno opskrbljuje krvlju i tako dobiva dovoljno kisika i hranjivih tvari rasti. U tom kontekstu, blokiranje neovaskularizacije može zaustaviti rast tumora. Ovaj se princip koristi u anti-angiogenom tumoru terapija za liječenje bolesnika s Raka.
Bolesti i poremećaji
Neovaskularizacija se događa u okruženju brojnih tumorske bolesti. Međutim, prekomjerna vaskularizacija s prekomjernom proizvodnjom VEGF nije uvijek nužno povezana s tumorom. Pogotovo u slučaju vaskularnih novotvorina u oku, mnogi drugi patološki procesi mogu biti krivci za prekomjernu vaskularizaciju. Na primjer, eksudativni "mokri" makularna degeneracija or dijabetičku retinopatiju, poznata i kao proliferativna retinopatija. Osim toga, neovaskularizacija se igra u kontekstu neovaskularizacije glaukom a također se javlja istodobno s retinopatijom praematurorum. Neovaskularizacija rožnice također se često opaža u bolesnika koji nose kontaktne leće. Ovisno o uzroku, patološki prekomjerni procesi vaskularizacije tretiraju se različito. Za ublažavanje angiogeneze, anti-angiogeno terapija obično se daje, na primjer, monoklonal koji neutralizira VEGF antitijela. Liječenje sa bevacizumab ili je rhuMAb-VEGF, na primjer, odobren za pacijente s metastazama Rak debelog crijeva a namijenjen je blokiranju stvaranja novih krvnih žila, što u konačnici također blokira rast tumora. Aktivni sastojak bevacizumab sada se koristi i u rak dojke, bubreg karcinom i ment Rak. Uz to, s antitijelima sada postoje anti-angiogene terapije ramucirumab, koji se veže na receptor VEGF R2 i na taj način blokira receptor za angiogeni faktor rasta VEGF R2. Blokada sprječava stvaranje krvnih žila, jer stvaranje stimulira samo kompleks receptora-faktora rasta, koji se sada više ne događa. Do danas, ramucirumab koristi se prvenstveno u liječenju karcinoma želuca. Situacija je drugačija za terapija prekomjerne vaskularne neovaskularizacije koja nije povezana sa tumorske bolesti. U slučaju neovaskularizacije povezane s upotrebom kontaktnih leća, prekid upotrebe kontaktnih leća fokus je terapije. Uz to, lokalni lijekovi se koriste za regulaciju angiogeneze. Ovi lijekovi su obično kapi za oči. Aktivni sastojci koji se koriste su uglavnom steroidi i GS-101. Potonja tvar je antisense oligonukleotid.
