Čovjek živčani sustav obrađuje osjetni unos primljen od osjetilnih organa. Topografski je podijeljen na središnji živčani sustav (CNS) i periferni živčani sustav (PNS). Slijedi pregled građe i funkcije kao i mogućih perifernih bolesti živčani sustav.
Što je periferni živčani sustav?
Periferni živčani sustav sastoji se od onih dijelova živčanog sustava koji leže izvan mozak i leđna moždina (CNS). Povezuje mozak do periferije tijela, te tako djeluje kao organ za isporuku i izvršenje središnjeg živčanog sustava. Funkcionalno se ta dva sustava ne mogu razdvojiti. Kroz interakciju središnjeg i perifernog živčanog sustava kontrolira se obrada podražaja i tjelesna aktivnost mišića i žlijezda. PNS se uglavnom sastoji od živčana stanica procesi (aksoni), koji su obloženi glijalnim stanicama.
Anatomija i struktura
živci, koji se nazivaju i neuroni, "cjevovodi" koji povezuju periferni živčani sustav sa središnjim živčanim sustavom. živci sačinjene su od snopa živčanih vlakana. Oni se pak sastoje od živčana stanica procesi i glija stanice. Glija stanice se javljaju u živčanom tkivu u deset puta većem broju od živčanih stanica. U PNS, to uključuju Schwannove stanice (koje tvore mijelinske ovojnice) i stanice plašta (koje obavijaju stanična tijela perifernih neurona). U perifernom živčanom sustavu mora se razlikovati dvije vrste živci: Kranijalni živci (Nn. Craniales) povezani su s mozak. Spinalni živci (Nn. Spinales) su, s druge strane, povezani s leđna moždina. Postoji 12 parova kranijalnih živaca i 31-33 para kralježničnih živaca. Pored toga, postoje aferentni (lat .fferens = vodeći u) i eferentni (lat. Efferens = odvođeni) neuroni. PNS se dalje dijeli na somatski (dobrovoljni) i vegetativni (autonomni) živčani sustav. Autonomni živčani sustav zauzvrat se može podijeliti na simpatički, parasimpatički i enterički živčani sustav. Osim kranijalnih i kralježničnih živaca, u PNS-u postoje i drugi autonomni živci autonomnog živčanog sustava, kao i osjetni i motorički gangliji. Stanična tijela (perikarya) koja pripadaju aksonima nalaze se u CNS-u ili u ganglijima PNS-a.
Funkcije i zadaci
Periferni živčani sustav ima središnju ulogu u percepciji osjetnih signala iz okoline te u nehotičnoj i dobrovoljnoj motoričkoj aktivnosti. Aferentni (osjetni) neuroni prenose osjetilni ulaz primljen putem receptora u CNS. Eferentni (motorički) neuroni prenose naredbe iz CNS-a preko aksona do efektorskih organa i na taj način potiču njihovo kretanje. Organi efektori su, na primjer, koštani mišići ili glatki mišići iznutrica. Somatski sustav odgovoran je za dobrovoljno, tj. Svjesno kontrolirano kretanje muskulature. Autonomni sustav uglavnom nesvjesno kontrolira funkciju vitalnog unutarnji organi, Na primjer disanje ili probavu. Aferentni ili eferentni neuroni koji su dio somatskog živčanog sustava također se nazivaju somatoaferentni ili -eferentni. Ako su dio autonomnog živčanog sustava, nazivaju se visceroaferentni ili -eferentni.
Bolesti, tegobe i poremećaji
Bolesti perifernog živčanog sustava mogu se očitovati različitim simptomima. Klasifikacija mogućih lezija živca PNS-a otprilike je na radikularne lezije, pleksusne lezije i (poli- i mono-) neuropatije. Lezije živaca mogu, na primjer, biti okidač za hernijske diskove (radikularna lezija) ili različite simptome paralize (pareza) na tijelu. Senzorni poremećaji, poput oštećenja osjeta dodira, također mogu imati svoj uzrok poremećaju PNS-a. U torakalnom, cervikalnom i lumbalnom dijelu nalaze se snopovi živčanih korijena (pleksusa) koji su podijeljeni između različitih živaca. Prekidanje perifernog živca može rezultirati paralizom mišića koji pripada tom području. Svaki je periferni živac odgovoran za usko definirano područje ili funkciju tijela. Bolest pojedinog perifernog živca (mononeuropatija) može rezultirati senzornim ili motoričkim deficitima u tom dijelu tijela. Postoji više mogućnosti osnovnih bolesti koje mogu oštetiti jedan živac. Na primjer, dijabetes melitus ili neke bolesti povezane s reumatizam povezane su s neuropatijama, jer one često uzrokuju poremećaji cirkulacije. Međutim, neuritis također može potaknuti a herpes zoster infekcija (kroz početnu infekciju virusom varicella zoster). Ova bolest, također poznata kao herpes zoster, često prati ozbiljna bol u živčanom sustavu.
Tipične i uobičajene bolesti živaca
- Bol u živcima
- Upala živca
- polineuropatija
- Epilepsija
