Činjenice o kolesterolu

Holesterol je, kemijski gledano, molekula sa steroidnim kosturom. To je vitalni spoj za ljudski organizam, koji s jedne strane apsorbiramo hranom, ali s druge strane također možemo sami proizvoditi i reciklirati. Kroz razne enzimske procese naše se tijelo transformira holesterol u nekoliko srodnih tvari koje su ključne za njegovu funkciju i strukturu. U Dodatku, holesterol sama ima različite učinke na stanice i organe.

Krajnji proizvodi kolesterola i njihove funkcije

Finalni proizvod funkcija Komentar
Testosteron Muški spolni hormon Ima anaboličke učinke,
odgovoran za
Spolne karakteristike
estrogeni Ženski spolni hormoni Imaju anaboličke učinke,
odgovoran za
seksualne osobine
i ženski ciklus
Progesteron Ženski spolni hormoni Ima katabolički učinak, uključen je u
ženski ciklus i važan je tijekom trudnoće
Kortizon Hormon stresa, katabolički Hormon
Nadbubrežna kora
aldosterona Regulira ravnotežu vode i krvni tlak Hormon
Nadbubrežna kora
Žučna kiselina emulsification Pomaže u probavi masti
Stanične membrane Formiranje strukture Je važno za
"Zadržavanje tekućine" od
membrane
Vitamin D Ravnoteža kalcija Vitamin D također može djelovati kao hormon i tijelo ga samo proizvodi.
Živčane stanice u mozgu Stvara strukturu ("izolacijski sloj" oko živčanih stanica) Mozak je organ s najvišim udjelom kolesterola
Lipoproteini (VLDL, LDL, HDL) Transportni oblik kolesterola u krvi LDL = "loši": distribuirajte
kolesterol;
HDL = "dobri momci":
Apsorbirajte kolesterol i odvezite ga
Fagociti punjeni kolesterolom, skladištenje kolesterola. "Razbijanje" unutarnjeg sloja žila, taloženje kolesterola, "začepljenje" žila Kolesterol u krvi samo je jedan od čimbenika koji dovode do "vaskularne kalcifikacije"
(arterioskleroza)

Pojava u prehrambenim proizvodima

Kolesterol se nalazi posebno u hrani životinjskog podrijetla ili u hrani koja je napravljena od životinjskih proizvoda (maslac, svinjska mast, jajaitd.). Iznutrice i jaja najbogatiji su kolesterolom, iako nije znanstveno razjašnjeno utječu li i kako jaja na razinu kolesterola:

Hrana Sadržaj kolesterola (u mg na 100 g)
Mozak teleta 2000
Jaja žumanjka 1400
Goveđi bubreg 375
Svinjska jetra 340
jedno jaje (približno 60 g) 289
Maslac 240
kolačić 202
Uljne srdele, ocijeđene 140
Divlji 110
kobasica 100

Utjecaj na razinu kolesterola

Krv razina kolesterola utječu ne samo sadržaj kolesterola u unesenoj hrani, već i brojni drugi čimbenici. Najvažniji čimbenik koji utječe krv razina kolesterola je genetska konstitucija. Geni, a time i genetski sastav naših predaka, najznačajnije su odgovorni za to imamo li ili ne visoki kolesterol. Dijeta pretpostavlja se da sam može utjecati krv kolesterola za najviše 10 do 15 posto. Razlog tome je što se vlastita proizvodnja novog kolesterola u tijelu povećava čim se manje opskrbljuje hranom. Ipak, utjecaj se mora primijeniti na vlastito ponašanje, jer ne samo kolesterol samo, već i brojne prateće okolnosti (visoki krvni tlak, gojaznost, dijabetes, pušenje) također utvrđuju predstavlja li prekomjerna razina kolesterola rizik od zdravlje šteta (arterioskleroza, srce i mozak infarkt itd.).

Na razinu kolesterola utječu sljedeći čimbenici.

Povećava razinu kolesterola Smanjuje razinu kolesterola
Masti (posebno zasićene masne kiseline) * Određene biljne masne kiseline
Hrana koja sadrži kolesterol Omega 3 masne kiseline (riblje ulje)
Alkohol u velikim količinama Dijetalna vlakna (posebno od mahunarki i zobi)
Određeni lijekovi (anabolički steroidi, anti-akne lijekovi itd.) Alkohol u malim količinama (čaša vina)
Tjelesna neaktivnost Lijekovi za snižavanje kolesterola
Gojaznost Sportski
Pothranjenost in djetinjstvo (sumnja se). Smanjenje težine u slučaju pretilosti
Stres Hormon štitnjače
Pušenje Fitosteroli

* ako jaja a istovremeno se uzima majoneza, razina kolesterola u krvi može se dodatno povećati. Pored kolesterola iz jaja, "Vlastiti" kolesterol iz žuč kiselina zatim ulazi u krv. Žuč kiselina se izlučuje posebno kada se jedu masne stvari. U kojoj mjeri jaja zapravo utječu razina kolesterola, međutim, nije u potpunosti shvaćen.

Razina kolesterola u krvi.

Nije nimalo lako odrediti smjernice za normalnu ili povišenu razinu kolesterola u krvi. Napokon, postoje značajne razlike unutar i između pojedinaca, a također i između različitih naroda. Stoga je također teško odrediti kada je radnja prikladna. "Granica rizika" postavljena je na> 5.2 mmol (> 200 mg / dl) za kolesterol u serumu (drugi izvor: Normalne vrijednosti: 3.6-6.4 mmol / l. Međutim, jasno je da postoji određena korelacija između razine kolesterola i stvaranja vaskularnih plakova. Osim apsolutne razine kolesterola, brojni drugi čimbenici određuju potencijalnu štetu. Dijeta, tjelesna aktivnost, pušenje status, krvni pritisak, krv glukoza razina, razina lipida u krvi i obiteljska anamneza također su presudni. Uz to, naravno, moraju se uzeti u obzir i lipoproteini i njihov međusobni odnos. An LDL razina od preko 3.9 mmol / l (150 mg / dl) mora se smatrati čimbenikom rizika, kao i HDL razina ispod 1.0 mmol / l (40 mg / dl). To objašnjava zašto određeni ljudi s razinom kolesterola od 7 mmol / l ili većom nemaju kardiovaskularnih problema tijekom svog života, dok drugi s istom razinom trpe srce napad u 50. godini.