Što su zubni implantati?
Ako izgubite jedan ili više prirodnih zuba, implantat vam može pomoći. Zub i korijen zuba u potpunosti se nadomještaju implantatom. Zubni implantati se sastoje od tri dijela:
- tijelo implantata koje je učvršćeno u kosti
- vratni dio
- kruna (također nazvana "superstruktura" u tehničkom jeziku)
Ovisno o vrsti krunice koja se koristi, stvarnom zubnom nadomjestku, razlikuju se fiksni i izmjenjivi zubni implantati.
Vratni dio implantata, mjesto prolaza kroz oralnu sluznicu, vrlo je gladak kako bi oralna sluznica mogla čvrsto prianjati. Ovo je važno kako bi se spriječilo da bakterije uđu u čeljusnu kost i izazovu upalu.
Zubna krunica se na kraju pričvrsti vijcima ili zalijepi na glavu vratnog dijela.
Mini implantati
Kraće vrijeme tretmana odražava se i na nižu cijenu “minija”.
Nedostatak je što se za mini implantate moraju koristiti posebne legure titana zbog njihovog manjeg promjera. Pod određenim okolnostima pacijenti mogu reagirati na ove legure alergijskim reakcijama.
Stomatolozi koriste miniimplantate prvenstveno za nadomjestak malih zuba, budući da se veći, konvencionalni zubni implantati često ne mogu koristiti ovdje zbog prostora.
Stomatolog može ugraditi implantate kako u slučaju nedostatka pojedinačnih zuba, tako iu slučaju potpune bezubosti. Gubitak zuba može imati različite uzroke:
- Kongenitalni (primarni) uzroci: Kongenitalna nerazvijenost zubi, često zajedno s drugim složenim malformacijama regije lica (primjerice, oralni i maksilofacijalni rascjep).
Kada ne koristiti zubne implantate
Različita zdravstvena stanja mogu zabraniti korištenje zubnih implantata. To uključuje:
- teške kardiovaskularne bolesti
- Metaboličke bolesti (na primjer, dijabetes melitus)
- Poremećaji zgrušavanja krvi
- redovito uzimanje lijekova (citostatici, kortizon ili bisfosfonati)
- teško pušenje
- premala čeljust
- škrgutanje zubima (bruksizam)
- živci ili krvne žile preblizu implantata
Što radite sa zubnim implantatima?
Precizno planiranje tretmana uz odgovarajuću edukaciju, dijagnostiku i praćenje važno je za uspješan implantološki tretman.
Pravi stomatolog
Stoga tražite ili naslov “Magistar znanosti u oralnoj implantologiji” ili naziv “Tätigkeitsschwerpunkt Implantologie”. Oni su certificirani od strane medicinskih udruga i zahtijevaju da je dotični stomatolog već obavio određeni broj zahvata – uključujući ukupno najmanje 200 zubnih implantata ili 50 zubnih implantata godišnje.
Prvi kontakt
Prvo će vas stomatolog na početnom detaljnom pregledu pitati o prethodnim bolestima ili lijekovima koje uzimate. Zatim će vam detaljno pregledati cijelu usnu šupljinu. Postupci snimanja kao što su X-zrake, kompjutorska tomografija ili magnetska rezonancija (MRI) dovršavaju preliminarni pregled.
Ako imate bolesne zube ili upalu zubnog mesa, stomatolog će ih tretirati u skladu s tim u sklopu tzv. predliječenja.
Nadogradnja kostiju
Kost se može izgraditi postupcima kao što su širenje čeljusti, podizanje sinusa, umetanje dijelova kosti, na primjer iz kosti zdjelice, ili davanjem zamjenskih materijala za kosti.
Anestezijski postupci
Operacija
Najprije stomatolog malim rezom otvori sluznicu preko čeljusne kosti. Nakon bušenja male rupice, zubni implantati se zavrte ili zakucaju u kost te se sluznica zatvori šavom (zatvoreno cijeljenje). Alternativno, implantat može zacijeliti i bez zatvaranja šava (otvoreno zacjeljivanje).
Sveukupno operacija traje oko sat vremena i najusporedivija je s vađenjem umnjaka. Stomatolog uklanja konce nakon otprilike jednog do tri tjedna. Za to nije potrebna nova anestezija.
Nakon što implantat i tkivo dobro zacijele, stvara se pristup za zavrtanje stvarne proteze u implantat.
Koji su rizici zubnih implantata?
Bol, otekline i modrice česta su posljedica ugradnje zubnih implantata. Stoga je korisno hladiti operirano područje odmah nakon operacije. Ako je potrebno, stomatolog će vam dati i tabletu protiv bolova. Trebali biste obavijestiti svog liječnika ako osjetite bol u zubnom implantatu.
Infekcija
Preventivnom primjenom antibiotika smanjuje se rizik od infekcije i gubitka implantata. Međutim, antibiotici nisu prikladni za liječenje periimplantitisa jer ne dopiru dobro do zubnih implantata i slabo utječu na tamošnje bakterije. Često se implantati moraju ponovno ukloniti.
Ozljede uzrokovane postupkom
Ozljede živaca, krvnih žila i drugih struktura tijekom umetanja implantata mogu uzrokovati bol i druge neugodne osjećaje:
- Korijeni zuba: Korijeni susjednih zuba mogu se ozlijediti ako strše u područje bušenja.
- Krvne žile: Ozljede krvnih žila tijekom ugradnje zubnih implantata su rijetke, ali se ne mogu isključiti. Svatko tko uzima antikoagulantne lijekove (primjerice acetisalicilatnu kiselinu) stoga ih mora prekinuti prije operacije kao mjeru opreza.
- Kost: Implantacija može ozlijediti čeljusnu kost. U slučaju teške atrofije čeljusti, čeljust može čak i puknuti.
Nakon ugradnje zubnih implantata potrebno je osigurati temeljitu oralnu higijenu. U početku koristite mekanu četkicu za zube koja je nježna prema desnima, zubni konac, međuzubnu četkicu i antibakterijsko sredstvo za ispiranje usta.
Ako je moguće, ne smijete pušiti, jer to može značajno narušiti uspjeh liječenja.
Ako implantati bole ili se jave drugi problemi, trebate obavijestiti svog stomatologa.
Dentalna implantacija je relativno siguran i čest zahvat u stomatologiji, s oko 200,000 operacija godišnje. Moderni zubni implantati proširuju mogućnosti liječenja i mogu postići kozmetički uvjerljive rezultate.
