Uvod - Vlažna makularna degeneracija
Mokro makularna degeneracija rjeđa je od dviju dobno povezanih bolesti makule (žuta mrlja), 10 do 15 posto. Tijekom bolesti bolest vlažne makule mnogo je agresivnija. Na mokrom makularna degeneracija “Patološki” novo krv posuđe rasti iz korioidea u makulu ili foveu (mjesto najoštrijeg vida) što dovodi do krvarenja i zadržavanja vode (edema).
Koliko je česta mokra degeneracija makule?
Samo u Njemačkoj oboljelo je više od 4 milijuna ljudi makularna degeneracija u 2008. Prema procjenama UN-a, broj pacijenata u svijetu iznosi oko 25 do 30 milijuna. Ipak, samo 14 posto Nijemaca može zamisliti nešto pod pojmom makularna degeneracija i to pripisati očnoj bolesti.
- Oko 20 posto starijih od 65 do 74 godine i
- Oko 35 posto 75- do 84-godišnjaka ima suhi oblik makularne degeneracije i
- 10 do 15 posto ima mokri oblik makularne degeneracije. Otprilike svake godine 50 000 pacijenata oboli od dobne degeneracije makule.
Vlažni degeneracija makule često je uzrokovana brzim i trajnim gubitkom vidne oštrine.
U ranim fazama dolazi do izobličenja ravnih linija (pločica zglobova, prijelazi prozora) tijekom vida. U sredini teksta koji se čita mogu se vidjeti sive sjene, izobličenja ili zamućena mrlja. To je često popraćeno poremećajem percepcije boja, dok crno-bijeli vid ostaje nepromijenjen.
Ako se javi krvarenje, obično dolazi do naglog gubitka sposobnosti čitanja i dolazi do gubitka središnjeg vidnog polja (središnji skotomu). Od 60. godine odgovarajuće kontrole u oftalmolog preporučuju se. Kako bi se povremeno provjerile vlažne makularne degeneracije čak i u očima, Amslerova mreža može se koristiti kao test.
Da bi mogao prepoznati i liječiti moguće glaukom u ranoj fazi trebala bi se provoditi redovita provjera očiju od 40 godina nadalje. Da bi se usporio ili zaustavio napredak degenerativnih promjena mokre makularne degeneracije ili da bi se izliječile postojeće promjene, lijek se ubrizgava u oko (intravitrealno ubrizgavanje) prema novorazvijenoj preporuci liječenja. Sadržani lijek može potisnuti novonastalu krv posuđe i na taj način stabilizirati postojeću bolest (tj. učiniti da se makula ponovno osuši) ili je čak poboljšati.
Obično će se ovaj tretman morati provoditi nekoliko puta u razmacima od 6 tjedana kao ambulantni bolesnik. Glavni čimbenici rizika za dobnu degeneraciju makule su: bolest se snažno povećava s godinama, često nakon 60. godine. Zbog sveukupno većeg očekivanog životnog vijeka žena, dobna degeneracija makule češće se javlja kod žena nego kod muškaraca.
- Pušenje,
- Izloženost očiju svjetlu i UV zračenju i
- Visoki krvni tlak.
- Genetska predispozicija (nasljednost) također igra ulogu.
Osim gore spomenutih čimbenika rizika kao što su prekomjerna tjelesna težina i pušenje, u svakodnevnom životu treba provjeravati i jednu ili drugu naviku:
- Duži rad zaslona
- Duga televizija
- rukotvorine
- Jako dugo
Vlažna starosna degeneracija makule (AMD) može se ublažiti ubrizgavanjem inhibitora rasta (takozvani VEGF antagonisti) u unutrašnjost oka. Ti lijekovi tada mogu inhibirati rast posuđe u makulu. Dok su u prošlosti postupci poput fotodinamička terapija ili laser, koji je prikladan samo za nekoliko pacijenata, koristio se za mokru degeneraciju makule, a danas se rijetko koristi u terapiji. Gubitak vida može se zaustaviti ili barem usporiti s VEGF antagonistima.
