Što je stent?
Stent stabilizira sužene žile nakon što su proširene. Cilj je spriječiti ponovno začepljenje žile. Osim toga, vaskularni nosač od metala ili sintetičkih vlakana učvršćuje vaskularne naslage, zaglađuje površinu unutrašnjosti žile pritiskom na stijenku žile i na taj način poboljšava protok krvi u žili. Najčešća varijanta je “srčani stent” na koronarnim arterijama koji se koristi kod bolesnika s koronarnom bolesti srca. Ovdje je stent sada zamijenio operaciju premosnice. Kirurg koristi tanku plastičnu cjevčicu (kateter) za umetanje stenta, koji se može čvrsto stisnuti zahvaljujući strukturi mreže s finom mrežicom. Postoje različite vrste.
Samopostavljajući stent
Stent za širenje balona
Presavijeni stent je pričvršćen na takozvani balon kateter, koji se može napuhati kao dio postupka vazodilatacije poznatog kao perkutana transluminalna angioplastika (PTA). Metalna mrežica stenta tada zadržava svoj prošireni oblik.
Obloženi stentovi
Osim neobloženih stentova (bare metal stents, BES), sada se sve češće koriste i stentovi koji oslobađaju lijek (DES). Oslobođeni lijek sprječava nastanak novih stanica i na taj način sprječava ponovno začepljenje (ponovnu stenozu). Također se provode istraživanja o potpuno bioresorptivnim stentovima (BRS), koji se razgrađuju nakon nekog vremena, na primjer kako bi se izbjegao sve veći rizik od začepljenja krvnim ugrušcima ako stent ostaje na mjestu dulje vrijeme.
Kada se radi ugradnja stenta?
Stent se uvijek koristi kada se trajno širenje začepljene žile ili šupljeg organa ne može jamčiti jednostavnim širenjem žila (perkutana transluminalna angioplastika, PTA).
To je najčešće slučaj u sljedećim situacijama
- Sužavanje koronarnih arterija kod koronarne bolesti srca (CHD)
- Poremećaji cirkulacije u arterijama ruku i nogu kod periferne arterijske okluzivne bolesti (PAB)
- Moždani udar zbog suženja karotidnih arterija (karotidna stenoza)
- Proširenje aorte (aneurizma aorte)
- Suženje bubrežnih arterija (stenoza bubrežne arterije)
- Sužavanje kanala (npr. stenoza žučnih kanala)
Kako se krvne žile začepe?
Međutim, krvni ugrušak (tromb) također može začepiti žilu bez arterioskleroze. Tri su čimbenika odgovorna za nastanak tromba (Virchow trijas): promjena sastava krvi, usporavanje krvotoka i promjene na stjenkama krvnih žila. Takozvana embolija također može uzrokovati vaskularnu okluziju. Trombi se odvajaju od svog izvornog mjesta i putuju kroz krvotok u uže krvne žile, gdje uzrokuju začepljenje. Međutim, obično nije potrebno ugraditi stent u slučaju takvih tromboembolijskih događaja.
Što se radi tijekom ugradnje stenta?
Nakon primjene lokalnog anestetika, liječnik najprije probuši krvnu žilu blizu površine, obično arteriju u ruci ili preponi, i umetne “omot”. Pod kontrolom X-zraka, on kroz njega gura poseban kateter do suženja začepljene žile i ubrizgava kontrastno sredstvo kako bi ponovno vizualizirao suženje.
U PTA, presavijeni balon se postavlja na vrh katetera. Čim se postavi na suženje, puni se mješavinom fiziološke otopine i kontrastnog sredstva te se širi. Balon pritišće naslage i kalcifikate na stijenku žile i tako otvara žilu.
Nakon što je umetanje stenta dovršeno, liječnici uklanjaju sve katetere i omotač i stavljaju zavoj pod pritiskom. Ovo mora ostati na mjestu nekoliko sati.
Koji su rizici ugradnje stenta?
Osim općih kirurških rizika kao što su infekcije, poremećaji cijeljenja rana i manja krvarenja, u rijetkim slučajevima mogu se pojaviti sljedeće komplikacije:
- Srčana aritmija tijekom postupka
- Vaskularna okluzija
- Vaskularna perforacija s gubitkom krvi opasnim po život
- Srčani udar ili moždani udar
- Tromboza stenta: stent postaje blokiran krvnim ugruškom
Komplikacije u konačnici uvelike ovise o mjestu implantacije stenta. Pacijentova prethodna stanja također utječu na stopu komplikacija.
Što trebam uzeti u obzir nakon ugradnje stenta?
U prvih nekoliko tjedana nakon operacije stenta liječnik će vas ponovno temeljito pregledati. Poslušat će vaše srce i pluća te napraviti razne pretrage, poput EKG-a u mirovanju, mjerenja krvnog tlaka i laboratorijskih pretraga. One se ponavljaju u redovitim intervalima.
Život sa stentom
Stent vas ne ograničava u svakodnevnom životu. Moguće su i pretrage poput magnetske rezonancije (MRI). Nepušenje, redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana korisni su u sprječavanju vazokonstrikcije uzrokovane plakovima. Ako uspijete čimbenike rizika za arteriosklerozu staviti pod kontrolu, možda vam neće trebati novi stent.
Sport sa stentom
Redovita tjelesna aktivnost ima sljedeće pozitivne učinke na organizam:
- poboljšava opskrbu tijela kisikom
- snižava krvni tlak
- regulira razinu šećera u krvi
- regulira razinu lipida u krvi
- smanjuje masne naslage
- suzbija upalne procese
- potiče zdravu tjelesnu težinu
- smanjuje hormone stresa
Stent nije kriterij isključenja za sport. Stent ne uzrokuje nikakva ograničenja. No, važno je odabrati vrstu sporta koja ne opterećuje pretjerano kardiovaskularni sustav i koja je prilagođena osnovnoj bolesti.
Trening umjerene izdržljivosti posebno je prikladan za većinu srčanih bolesnika. To uključuje, na primjer
- (brzo) hodanje
- Hodanje po mekanoj prostirci/po pijesku
- pješačenje
- Hodanje i nordijsko hodanje
- trčanje
- Skijaško trčanje
- Step aerobik
- Biciklizam ili trening na ergometru
- Penjanje uz stepenice (npr. na steperu)
Početak treninga nakon operacije stenta
Koliko dugo trebam mirovati nakon umetanja stenta? To ovisi o osnovnoj bolesti. Nakon blagog infarkta miokarda, pacijent se obično može polako vratiti aktivnostima nakon otprilike tjedan dana. Nakon teškog infarkta, pak, dulje će se liječiti u bolnici. Tu obično počinje prva terapijska mobilizacija.
Napomena: Ako imate problema sa srcem, o početku treninga uvijek razgovarajte s liječnikom koji vas liječi. Oni poznaju vaš slučaj i vašu tjelesnu konstituciju te mogu dati odgovarajuću preporuku.
Prilikom početka treninga važno je započeti s niskim intenzitetom i polako ga povećavati.
