Trajanje simptoma srčanog udara
A srce napadu obično prethode prvi znakovi, koji se kao takvi ne percipiraju. Vjesnici a srce napadi su, na primjer, nespecifični želudac bolovi, mučnina ili vrtoglavica. Ovi se simptomi mogu pojaviti mnogo tjedana prije stvarnih srce napadaju, ali često se krivo procijene.
Tipično je za srčani napad da simptomi i posebno bol simptomi traju dulje od normalne angina napad pektorisa. Angina pectoris opisuje neugodan osjećaj u grudi, stežući i opresivni bol u prsima ili čak "bol razaranja". Osobito tijekom fizičkog napora, nepropusnost u grudi je signal alarma od tijela da krv protok u koronarne arterije je poremećen.
Tipično, napad od angina pectoris traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Ako se napadi događaju češće, postanite intenzivniji ili bol u prsima traje duže (15 do preko 30 minuta), sumnja se da je to a srčani napad. U pravilu, čim je ozbiljno bol u prsima traje duže od pet minuta, hitno treba pozvati liječnika hitne pomoći. U slučaju sumnje, a srčani napad treba uvijek isključiti, ali ni pod kojim okolnostima nemojte sami prevesti osobu koja je pogođena u bolnicu ili je pustiti da vozi sama.
Prognoza za srčani udar
Važno je ozbiljno shvatiti simptome koji ukazuju na srčani udar i dati ih na pregled liječniku. Vrijeme između početka akutnog infarkta miokarda i liječenja, tj. Do ponovnog otvaranja zahvaćene koronarne žile, igra važnu ulogu u tijeku i prognozi nakon srčanog udara. Na preživljavanje infarkta miokarda značajno utječu dvije ozbiljne komplikacije: pojava srčana aritmija (posebno ventrikularna fibrilacija) i pojava zatajenja pumpe ili kardiogena šok.
Nakon infarkta miokarda, dugoročna prognoza je prilično nepovoljna ako se razvije srčana insuficijencija. Dugotrajna fizička otpornost nakon preživljenog srčanog udara također ovisi o opsegu oštećenja srčanog mišića i budućem razvoju koronarne bolesti. Također je presudno koliko su uspješno faktori rizika za novi srčani udar (npr
visoki krvni tlak, visoka razina lipida u krvi, dijabetes mellitus) i kako se dosljedno slijedi zdrav način života (npr. ne pušiti, smanjiti pretežak, vježbanje, smanjenje stresa). To je jedini način da se postigne normalno očekivano trajanje života i dobre dobne performanse u daljnjem tijeku liječenja. U prve dvije godine nakon akutnog srčanog udara, oko 5 do 10 posto oboljelih umre od iznenadne srčane smrti. Rizik raste s godinama, a stopa smrtnosti starijih od 75 godina više je od tri puta veća. Nakon godinu dana, oko 80 posto oboljelih koji prežive prvi dan nakon srčanog udara još je uvijek živo.
