Sinusna bradikardija

sinus bradikardija (sinonimi: sinusna brahikardija; vagalna bradikardija; ICD-10 R00.1: bradikardija, nespecificirano) je neuspjeh u održavanju fiziološkog srce stopa normalna za dob pacijenta. U odraslih je to manje od 40-60 otkucaja u minuti.

Općeniti prag za relevantne (sinus) bradikardija ne postoji.

Sinusna bradikardija je srčana aritmija koji spada u skupinu poremećaja ritma. Razlog tome je usporavanje obrade podražaja na sinusni čvor.

Korištenje električnih romobila ističe sinusni čvor (nodus sinuatrialis; sinonimi: sinusni čvor (SA čvor) ili Keith-Flack čvor) je primarni pejsmejker središte srce (= sinusni ritam). Smješteno je u predjelu desne srce uho blizu suclus terminalis (depresija trčanje između umetanja superiornog i inferiornog šuplja vena).

Noću srca kapi i kod mnogih ljudi iznosi između 45 i 55 otkucaja u minuti.

Sinusna bradikardija smatra se fiziološkom (bez vrijednosti bolesti) kod mladih ljudi kao i kod sportaša.

Za procjenu bradikardije mora se uzeti u obzir i rad srca. Na primjer, dobro uvježban izdržljivost sportaši imaju noćne bradikardije <30-40 otkucaja u minuti (= "ekonomizacija rada srca"), bez simptoma. Kardijalni bolesnici već pokazuju simptome cerebralne ishemije kao što su vrtoglavica (vrtoglavica) ili sinkopa (kratka nesvjestica): U starijih osoba (oko 70 godina), otkucaji srca ispod 40 otkucaja u minuti smatraju se patološkim, ali ne zahtijevaju terapija sve dok nema simptoma povezanih s bradikardijom.

Sinusni ritam od 45 otkucaja u minuti treba smatrati netipičnim i trebati ga diferencijalna dijagnoza.

Obilježje patološke bradikardije je da srca ne povećava se ni ispod stres.

Patološka (patološka) sinusna bradikardija uočava se kod:

Sinusna bradikardija može biti simptom mnogih stanja (vidjeti pod "Diferencijalne dijagnoze"). Bilješka: hIPERKALIJEMIJA (višak kalij) treba smatrati uzrokom pojave nove bradikardije.

Prevalencija bolesti sinusnih čvorova (srčanog podrijetla) iznosi 0.17% u dobnoj skupini starijoj od 50 godina (u Njemačkoj).

Tijek i prognoza: Liječenje osnovne bolesti je najvažnije.

Napomena: Čini se da kod klinički zdravih osoba srca, asimptomatski puls u mirovanju ispod 50 / min utječe na prognozu samo ako ovisi o lijekovima za snižavanje otkucaja srca:

  • Pacijenti bez lijekova za snižavanje otkucaja srca: linearni porast smrtnosti (broj umrlih u određenom razdoblju u odnosu na broj dotične populacije) s otkucajima srca:
    • Skupina s odmaranjem srca <50 / min: Smrtnost nije značajno niža nego u referentnoj skupini (puls u mirovanju: 60-69 / min).
    • Skupina s pulsom u mirovanju> 80 / min pokazala je 49% povećan rizik smrtnosti, što je bilo značajno
  • Pacijenti na lijekovima za snižavanje otkucaja srca: J-veza između otkucaja srca i stope smrtnosti.
    • Skupina s otkucajima srca u mirovanju> 80 / min: Smrtnost 255% veća od referentnog raspona.
    • Skupina s pulsom u mirovanju <50 / min: Smrtnost se povećala za 142%.