Prognoza
Prognoza plućne embolija ovisi uglavnom o veličini embolije i trajanju njezina postojanja te o ponovljenim događajima embolije. Uz dosljednu terapiju vjerojatnost novog plućnog embolija može se uvelike smanjiti. Cilj je ovdje spriječiti stvaranje a tromboza.
Bez daljnje terapije, postoji veliki rizik da se događaj ponovi (vjerojatnost 30% !!!). Trajanje boravka u bolnici uvelike ovisi o pacijentovom boravku stanje. Ako plućni embolija je mala i brzo se liječi, pacijenti se obično mogu otpustiti kući nakon nekoliko dana na uobičajenom odjelu.
Pacijenti koji su izloženi životnoj opasnosti stanje teškim plućna embolija ponekad moraju provesti nekoliko tjedana na intenzivnoj njezi dok ne izlaze iz opasnosti. Pacijenti se često ostave na odjelu nekoliko dana praćenje unatoč znatnom poboljšanju njihovog stanje. Razlog tome je što su komplikacije poput obnovljene plućna embolija or pneumonija javljaju se posebno u prvim danima nakon plućne embolije.
Trajanje oporavka nakon plućna embolija uvelike varira od pacijenta do pacijenta. Nakon malih plućnih embolija i brzog započinjanja terapije, bolesnici se često oporavljaju u roku od nekoliko dana, dok velike plućne embolije kasnim liječenjem mogu tjednima nakon hospitalizacije ili čak trajno uzrokovati simptome poput bezvoljnosti, brzog umora i otežanog disanja. Mladi pacijenti obično se oporavljaju brže od starijih.
Prije postojanja srce or ment bolesti mogu odgoditi oporavak. Ako se komplikacije poput pneumonija ili trajni srce oštećenja, oporavak može potrajati i znatno duže. Koliko traje nesposobnost za rad, uvelike ovisi o težini simptoma, tijeku oporavka i vrsti posla.
O trajanju obično odlučuje obiteljski liječnik na temelju dobrobiti pacijenta. U najboljem slučaju, rad se može nastaviti nakon samo nekoliko dana. Pogotovo fizički manje naporne aktivnosti ne zahtijevaju dulje bolovanje ako pacijent više ne pokazuje nikakve simptome.
U slučaju teških plućnih embolija, nesposobnost za rad može trajati mjesecima. Mnogi oboljeli pokazuju brz umor nakon samo malo napora tjednima nakon hospitalizacije, u najgorem slučaju trajno. To može značiti tjedne nesposobnosti za rad u fizički zahtjevnim aktivnostima.
Neki pacijenti postaju trajno nesposobni za rad nakon teških plućnih embolija, osobito ako se pojave komplikacije. Šanse za preživljavanje nakon plućne embolije u velikoj mjeri ovise o tome koji je dio plućnog krvožilnog sustava pogođen i koje se komplikacije javljaju. U osnovi, plućna embolija podijeljena je na četiri stupnja ozbiljnosti.
Ozbiljnost I ima najbolje šanse za preživljavanje. Obično su zahvaćene samo male grane i embolija nema utjecaja na njih srce funkcija. Ozbiljnost II karakterizira početno pravo zastoj srca.
U tom su slučaju začepljene nešto veće arterije, što rezultira povećanim tlakom u posuđe. Suprotno tome, desna klijetka mora pumpati, što rezultira promijenjenom funkcijom. Ovdje je stopa preživljavanja veća od 75%.
U stupnju ozbiljnosti III, pogođene osobe pate od a šok, njihova krv tlak pada i istodobno im raste brzina pulsa. Budući da je jedna od glavnih arterija grada ment je pogođena embolijom, tijelo ne može apsorbirati dovoljno kisika. Manje od 75% zahvaćenih preživi ovu plućnu emboliju. Najopasniji stupanj ozbiljnosti je četvrti.
Oboljele osobe moraju se reanimirati (reanimirati) jer srce prestaje kucati zbog nedostatka kisika. Manje od polovice pogođenih preživjelo je ovaj događaj. Plućna embolija izuzetno je ozbiljna bolest koja se mora ozbiljno shvatiti.
Ovisno o težini, umre i do 50% oboljelih. Stopa smrtnosti posebno je visoka kada su zahvaćene velike grane plućno-krvožilnog sustava. Ako se embolija utvrdila samo u manjim granama, preživljavanje ovisi o radu srca.
Ako srce može nadoknaditi promjene u posuđe, embolija je fatalna u manje od 25% slučajeva. Ako je zahvaćeno i srce, brojka je 25 do 50%. Vrlo male embolije također mogu uzrokovati kronični tijek koji se obično ne primjećuje godinama.
Ovdje su vremena preživljavanja znatno dulja nego kod akutne plućne embolije. Najopasnije posljedice plućne embolije nastaju kada je zahvaćeno i srce. Veliki tromb (krv ugrušak) često blokira plućnu arterija.
To ne samo da uzrokuje da tijelo uzima premalo kisika. To također dovodi do većeg tlaka u plućima posuđe, protiv kojeg posebno pumpa desna polovica srca. Kombinacija povećanog radnog opterećenja i manje kisika može ozbiljno oštetiti srčane mišiće i dovesti do slabost srčanog mišića, što u najgorem slučaju može biti kobno.
Druga se komplikacija događa kada ment tkivo nije dovoljno opskrbljeno krv (a time i hranjive tvari) tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Ta se nedovoljna zaliha naziva i infarktom pluća. Pogođena područja mogu se upaliti, što rezultira tzv infarktna upala pluća (upala pluća uzrokovana infarktom pluća). Pogotovo ako su pluća i srce već oslabljeni embolijom, dodatni pneumonija može imati kobne posljedice.
Svi članci iz ove serije:
