Razmišljanje se odnosi na procese mozak jer je dovesti do znanja iz kojeg proizlaze razne radnje. Razmišljanje se koristi za rješavanje problema, a sastoji se od ideja, sjećanja i logičkih zaključaka.
Što je razmišljanje?
Razmišljanje se odnosi na procese mozak jer je dovesti spoznajama, iz kojih proizlaze raznolike radnje. Ljudska misao je željeno područje istraživanja u psihologiji, filozofiji, biologiji i anatomiji. Tisućama godina čovjek razmišlja o razmišljanju i kako to djeluje. U ovom kontekstu, memorija trening, učenje a zaborav ima glavnu ulogu. Što se događa u mozak tijekom razmišljanja još nije istraženo do detalja. Procesi razmišljanja previše su složeni da bi se mogli podijeliti u fiksne kategorije. Iako je razmišljanje često logično, vodi se i intuicijom. Proces razmišljanja je čisto mentalni, drugima je nevidljiv. Razmišljanje budi uspomene i može generirati snažne emocije. Razmišljanje dovodi do stjecanja znanja i pomaže u rješavanju problema u različitim situacijama. Unutarnju okupaciju kontrolira mozak i rezultat je interakcije milijuna živčanih stanica koje međusobno komuniciraju. U procesu razmišljanja aktiviraju se kemijski i električni procesi. Učenje a iskustva mogu ojačati vezu neurona potrebnih za proces razmišljanja i dovesti do snažnog daljnjeg grananja cijele neuronske mreže.
Funkcija i zadatak
Ljudi mogu razmišljati dugoročno ili kratkoročno, neki razmišljaju sistemski, drugi u potpuno novim smjerovima. Mozak je svestran i izuzetno fascinantan objekt istraživanja. Pojam razmišljanja uključuje memorija, jezik, motivacija i inteligencija. Tijekom života mozak se mijenja. Tijekom posljednjih desetljeća znanstvenici su uspjeli prikupiti neizmjerno znanje o tome kako funkcionira ljudski mozak. To im je omogućilo stvaranje umjetne inteligencije. Ali čak ni roboti nisu ni blizu ljudskom mozgu. Inteligencija je ono što čovjek koristi kad ne zna što učiniti. Inteligenciju čine područja kao što su socijalna, matematička i emocionalna inteligencija. Inteligencija se ne može jasno definirati, ali svi znaju što je čini. Veći mozak ne mora nužno značiti da je osoba inteligentnija. Ovisi o tome kako su pojedina područja mozga povezana. Kad razmišljamo, aktiviraju se kognitivni građevni blokovi. Ovi su blokovi djelomično naslijeđeni, ali se mogu optimizirati učenje. Bez našeg memorija bili bismo potpuno bespomoćni. Tijekom procesa učenja mozak dobiva nove kognitivne gradivne blokove koji se mogu dodatno modificirati. Učenje je cjeloživotna osnova ljudskog postojanja. Razvoj i modifikacija modula doveli su do činjenice da su ljudi toliko uspješni kao vrsta. Ipak, proces razmišljanja nije isključivo racionalan. Na razmišljanje utječu mnogi drugi čimbenici. Jedan od glavnih čimbenika koji utječe je individualna inteligencija. To, pak, nije definirano brojem neurona prisutnih u mozgu, već raznolikošću i načinom povezivanja pojedinih neurona. Inteligencija se može trenirati određenim oblicima mišljenja i često se razvija iz spontanog osjećaja situacije u kojoj se opažaju određeni osjetilni dojmovi. Ljudski mozak također može razmišljati apstraktno. Memorija razlikuje važne informacije od nevažnih, pohranjuje ih na različita mjesta u mozgu i prisjeća ih kad god su nam potrebne. Sposobnost mozga da uči ili pohranjuje informacije opada zbog stres. Tjelesno vježbanje također utječe na mozak i podržava korespondenciju različitih područja mozga.
Bolesti i tegobe
Na performanse mozga mogu utjecati nesreće, tumori i upalne bolesti organa. Često se tada pojave abnormalnosti u reakciji oboljele osobe. Primjerice, govori neartikulirano ili pokazuje motoričke poremećaje. Ako je mozak teško oštećen, osoba jedva može živjeti i ponekad je održava na životu umjetno disanje. Udar je tipičan primjer oštećenja mozga uzrokovanog bolešću. Ovisno o težini, različiti broj moždanih stanica često se nepovratno uništava. Kod mentalnih poremećaja postoji samo disfunkcija različitih građevinskih blokova i modula, koji se često mogu obnoviti. Naše razmišljanje može utjecati na psihu, kao i na stanice i organe, a time i pospješiti razvoj nekih bolesti. Liječnici i terapeuti ne zaludu govore o snazi misli koja je neizmjerna, ali ne može izliječiti sve bolesti. Nesumnjivo je da misao igra glavnu ulogu u načinu na koji živimo svoj život. To je zato što čim mozak proizvede električnu naredbu, započne misao, započinje i kemijska reakcija. Kemijska tvar djeluje na središnju živčani sustav i tamo proizvodi fizičku spremnost za djelovanje. Disfunkcija pojedinih modula u mozgu očituje se na različite načine. Postoje ljudi koji imaju visoku inteligenciju i kognitivne sposobnosti, ali im nedostaju vještine za socijalnu interakciju. U slučaju neuroze odn opsesivno kompulzivni poremećaj, neki se moduli stimuliraju previše, a u slučaju drugih mentalnih ograničenja, određena područja leže potpuno neopaženo. U tom kontekstu, podsvijest igra značajnu ulogu i danas se također koristi za liječenje mentalnih poremećaja. Trening mozga može poboljšati procese razmišljanja, performanse pamćenja, brzinu razmišljanja, kao i koncentracija. Logično razmišljanje također se može uvježbati. Trening štiti od mentalnog pada i može minimizirati rizik od demencija.
