UzrociGeneza moždanog udara
Krvožilni okluzija može dovesti do mozak nedovoljno opskrbljeno tkivo, tako da ono umire. Uzroci vaskularnih okluzija su arteriosklerotske promjene u stijenkama žila (vaskularna kalcifikacija), pomicanje lumena žile uslijed krv ugrušak (= tromb) ili okluzija posude zbog pomaknutog tromba (= embolus). Nadalje, krvarenje iz mozga arterija može uzrokovati oštećenje tkiva.
Rjeđe, venski tromboza (= krv ugrušak) intrakranijalnih vena ili hipoksemija (= prenizak sadržaj kisika u krvi) uzrok su mozak oštećenja tvari. A udar nastaje zbog a poremećaj cirkulacije u mozgu. To znači da postoji ili smanjena krv protok u određenom području mozak ili krvarenje.
Smanjeni protok krvi dovodi do takozvane cerebralne ishemije, odnosno premale opskrbe mozga tkivom kisika. To zauzvrat dovodi do smrti stanica kojima je potreban kisik da bi preživjele. Krvarenje, s druge strane, dovodi do povećanog mehaničkog pritiska na stanice, što na kraju uzrokuje i njihovo umiranje.
Na otprilike 80%, smanjeni protok krvi je znatno češći uzrok svih moždanih udara. Promoviraju ga razni čimbenici.
Na primjer, aneurizme potiču protok krvi (obično subarahnoidno krvarenje).
- Arterioskleroza
- Srčana aritmija i
- Upala krvnih žila
U oko 80% slučajeva bolesti, a udar temelji se na nedovoljnoj opskrbi krvi mozgovnom tkivu (ishemija). The posuđe koji opskrbljuju krv su ili suženi ili potpuno blokirani.
Najčešće, arteria carotis interna, obično na spoju matične žile (arteria carotis communis) s arteria carotis interna i externa, utječe na suženje ili začepljenje. Dvije trećine moždanih udara uzrokovanih ishemijom uzrokovane su promjenama krvožilnog zida u osnovi anusa arterioskleroza: tromboza or embolija, u kojoj a krvni ugrušak obično se odvaja od bifurkacije karotide, uzrok je suženja žile i rezultirajuće nedovoljne ponude određenog područja mozga. Trećinu uzrokuju krvni ugrušci koji nastaju u srce a odatle ulaze u krvožilni sustav mozga kao embolus.
Uz učestalost od 15%, poremećaji cirkulacije mozga uzrokovani su krvarenjem, tijekom kojeg krv teče u moždano tkivo. U većini slučajeva, arterija zidovi su lomljivi zbog dugogodišnjeg postojanja visoki krvni tlak i prije postojanja arterioskleroza. Ostali uzroci krvarenja su vaskularne malformacije ili opuštenost posuđe čiji se zidovi mogu brzo pokidati (aneurizme).
A moždano krvarenje dovodi do ozbiljnih glavobolje, mučnina, povraćanje i poremećaji svijesti. Neurološki se deficiti javljaju u roku od nekoliko minuta do sati. Slikovna dijagnostika je neophodna: Kompjutorizirana tomografija (CT) može pokazati krvarenje.
Subarahnoidni prostor smješten je ispod jednog lista moždanih ovojnica, koji čine ukupno tri lista. Subarahnoidni prostor smješten je između lista koji je čvrsto povezan s mozgom, takozvane pia mater i arahnoideje. Puni se likerom i posuđe prolaziti kroz to.
Često, oboljeli pacijenti imaju vaskularnu vreću u podnožju lobanja i ta se sakulacija iznenada suzi, tako da krv može ući u alkohol. Simptomi SAH su sljedeći: CT-om ili kičmenom slavinom (= lumbalni puknuti) i subarahnoidno krvarenje može se dijagnosticirati.
- Snažna glavobolja koja puca
- Ukočenost vrata (= meningismus) un
- Poremećaj svijesti.
Tromboze su rijedak uzrok a udar. Javljaju se u bolesnika koji imaju poremećaj koagulacije s tendencijom stvaranja tromboza i nisu česti u 1%. I ovdje je glavobolja rani simptom vaskularne okluzije, praćena neurološkom disfunkcijom, mogući su i mali napadaji.
