Struktura
Korištenje električnih romobila ističe mozak podijeljen je u nekoliko dijelova mozga: Pripadaju moždanoj stabljici: Kraj i diencefalon mozga zajedno čine prednji mozak (prosencephalon), prvi koji se sastoji od korteksa, bazalni gangliji a limbički sustav. Potonja obuhvaća strukture talamus, epi-, sub- i hipotalamus kao i metatalamus. The mozak stabljika mozga podijeljena je na srednji mozak, pomoćni mozak i produženu moždinu.
Srednji mozak sastoji se od četiri nasipne ploče (tektum), kapuljače srednjeg mozga (tegmentum) i moždanih bedara (crura cerebri). Afterbrain sadrži cerebelum (mali mozak) i most (pons). Alternativno, most, cerebelum a produženu moždinu također možemo sažeti kao rombičnu mozak (rombencefalon).
Ako je mozak netaknut, krajnji mozak, cerebelum na leđima i mozak na dnu vidljivi su izvana. Upadljivom, srednjom brazdom, krajnji mozak podijeljen je u uzdužnom smjeru na dva jednaka dijela, moždane hemisfere. Što se tiče lokacije, endbrain i diencephalon nalaze se u prednjoj i srednjoj lubanjskoj jami, dok se moždano stablo - posebno mali mozak - nalazi u stražnjoj jami.
Produžena moždina, dok se struktura mozga neprimjetno nastavlja u leđna moždina. Iznutra mozak zatvara prostore koji su ispunjeni cerebrospinalnom tekućinom i čine koherentni sustav ventrikula. Njihov je zadatak zaštititi mozak od vibracija.
- Krajnji mozak = telencefalon
- Međumozak = diencefalon
- Stablo mozga = Truncus encephali
- Srednji mozak = Mesencephalon
- Afterbrain = Metencephalon s mosta (Pons) i malog mozga
- Proširena medula = Medulla oblongata
Dovod krvi u mozak
Korištenje električnih romobila ističe krv opskrba mozga može se podijeliti na prednju i stražnju cirkulaciju. Prednju cirkulaciju mozga napajaju desna i lijeva karotidne arterije. Unutarnji karotidna arterija (Arteria carotis interna) grana se od ove dvije arterije, koje pak opskrbljuju dvije posuđe koji vode do mozga: Arteria cerebri anterior (prednja moždana arterija) i Arteria cerebri media (srednja moždana arterija).
To posuđe opskrbljuju bočni dio (prednji moždani arterija) i srednji dio (stražnja moždana arterija) moždanih hemisfera. Svi posuđe koji opskrbljuju mozak postoje u dvije verzije, budući da su smješteni i na lijevoj i na desnoj strani tijela. Stražnju cirkulaciju mozga čine dvije vertebralne arterije (Arteria vertebralis), koje se ujedinjuju u neparni bazilar arterija (Arteria basilaris).
U svom toku do mozga, ovo arterija odaje nekoliko grana za opskrbu moždanog debla i konačno završava kao stražnja moždana arterija (Arteria cerebri posterior), koja opskrbljuje stražnje dijelove krajnjeg mozga i djelomično diencefalon krv. Te su posude mozga također udvostručene, osim bazilarne arterije koja postoji samo jednom. Između tri cerebralne arterije postoji koherentni vaskularni sustav, Circulus arteriosus cerebri Willisii ("arterijska cerebralna cirkulacija Willisi").
Takav se sustav naziva sustavom anastomoze (anastomoza = mrežasta vaskularna veza) zbog veza između njih. Korteks mozga najnoviji je dio mozga u smislu povijesti razvoja. Ovdje se odvijaju složeni procesi kao što su: obrada, podudaranje s drugim informacijama i odgovaranje na te senzacije ciljanim odgovorom (motorički centri).
Ostale funkcije kao što su memorija, razmišljanje, učenje a čak su i emocije dio cerebralnih funkcija. Dublji dijelovi veliki mozak, takozvane moždane jezgre, važne su preklopne točke za motoričke i osjetne podražaje. U određenom smislu, oni "kanaliziraju" informacije s periferije i ostalih moždanih centara i usmjeravaju ih u moždani korteks.
- Jezik
- Motorni procesi
- Diferencirana tehnologija senzora (taktilni osjećaj, osjet tlaka, bol…) I
- Osjetilni osjećaji
Diencefalon je odgovoran za hormonalnu regulaciju tijela, za važne autonomne procese (nesvjesne funkcije), a ujedno je i razvodna ploča za podražaje iz okoline koje korteks mozga u svijest poziva u svijest. Hormoni reguliraju širok spektar procesa u tijelu poput metabolizma, rasta i razmnožavanja. Glavni sustav za regulaciju hormona je hipotalamus-os hipofize. Ova os odgovorna je za osiguravanje da važni impulsi rasta i reprodukcije dođu do tijela gdje mogu stupiti na snagu. Ovdje su važni predstavnici hormoni štitnjače, hormon rasta i spol hormoni. Diencefalon također regulira naš bioritam, ponašanje u jelu i piću (glad i žeđ) i našu seksualnost.
