In Upalna bolest crijeva (IBS) (sinonimi: Razdražljiv debelo crijevo; Upalna bolest crijeva; Sindrom iritabilnog crijeva (IDS); Razdražljivo debelo crijevo; Sindrom iritabilnog crijeva; Sindrom iritabilnog crijeva (IDS); Razdražljivo debelo crijevo; Sindrom iritabilnog crijeva; Sindrom iritabilnog crijeva; Sindrom iritabilnog crijeva; Sindrom iritabilnog crijeva; Razdražljivo debelo crijevo; Sindrom iritabilnog crijeva; ICD-10 K58. -: Upalna bolest crijeva) je funkcionalni poremećaj crijeva kod kojeg se ne mogu pronaći uzročni poremećaji.
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) spada u skupinu funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja (FGID).
IBS je najčešći uzrok gastrointestinalnih simptoma u odraslih. 50% svih bolesnika s gastrointestinalnim simptomima ima IBS.
IBS se karakterizira pomoću ROM-IV kriterija - vidi Zatvor/ Klasifikacija za više informacija.
IBS je klasificiran kako slijedi:
- Sindrom iritabilnog crijeva s bol u trbuhu i zatvor (zatvor) i / ili proljev (proljev), u 80% slučajeva.
- Sindrom iritabilnog crijeva s bezbolnim proljev, u 20% slučajeva.
Omjer spola: muškaraca i žena je 1: 2. Ovaj omjer je mnogo manje očit u starijoj dobi, a očigledniji je u bolesnika mlađih od 50 godina.
Vrhunac učestalosti: sindrom iritabilnog crijeva javlja se pretežno kod osoba mlađih od 45 godina. Bolest se može javiti u svim dobnim skupinama.
Prevalencija (učestalost bolesti) je 20% (u svijetu). Životna prevalencija (učestalost bolesti tijekom cijelog života) mnogo je veća. U djetinjstvo, IBS se dijagnosticira u 20-45% bolesnika s funkcionalnim, kroničnim bol u trbuhu. Kriteriji Rim IV (vidi "Klasifikacija" u nastavku) trebaju se koristiti za definiranje IBS-a u djece i adolescenata.
Tijek i prognoza: IBS se kod nekih pacijenata spontano (samostalno) regresira, ali često postaje kroničan. Pacijenti imaju značajno oštećenje kvalitete života u usporedbi s normalnom populacijom i u usporedbi s drugim kroničnim bolestima. Simptomi IBS-a često se javljaju u kombinaciji s drugim funkcionalnim gastrointestinalnim tegobama (npr. Funkcionalnim dispepsija/razdražljiv želudac).
Komorbiditeti (popratne bolesti): Nema povećanog komorbiditeta kod drugih ozbiljnih bolesti bolesti gastrointestinalnog trakta (gastrointestinalni trakt), ali svakako i kod mentalnih bolesti poput depresija i poremećaji anksioznosti, što bi vjerojatno trebalo smatrati sekundarnom bolešću.
Po prvi puta, povezanost između simptoma IBS-a i kolorektalnih adenoma (benigni tumori žlijezde debelo crijevo ili rektalni sluznica) i karcinomi su dokazani. Pacijenti s potpuno razvijenim IBS-om imali su znatno veću vjerojatnost da će razviti kolorektalni adenom (21 posto) i karcinom (20 posto) od kontrola bez simptoma. Čekaju se daljnje studije o ovom pitanju.
