Kalij: Procjena sigurnosti

Europsko tijelo za sigurnost hrane (EFSA) nije uspjelo izvesti siguran maksimalni dnevni unos za kalij na temelju dostupnih podataka. Na temelju novijih podataka, Njemački savezni institut za procjenu rizika (BfR) utvrdio je siguran maksimalni dnevni unos za kalij pored konvencionalnog unosa prehrane koji ne uzrokuje nikakve nuspojave ako se uzima svakodnevno tijekom života.

Maksimalni sigurni dnevni unos za kalij je 1,000 mg. Maksimalni sigurni dnevni unos kalija uzima u obzir samo unos kalija iz prehrane dodataka i obogaćena hrana uz unos konvencionalne hrane.

Gore navedeni sigurni maksimalni dnevni unos odnosi se na djecu u dobi od 4 godine i starije, kao i na odrasle.

Nema poznatih štetni učinci za zdrave osobe s visokim unosom kalija iz konvencionalnog (konvencionalnog) dijeta. Zdrava bubreg jednostavno izlučuje višak kalija putem urina.

Trajni unos 3 g (= 3,000 mg) kalija klorid svakodnevno u obliku prehrambenih dodataka pored konvencionalnog dijeta nije dovesti na bilo kakve negativne učinke.

Takozvani LOAEL (najniža uočena razina štetnih učinaka) - najniža doza tvari kod koje štetni učinci su upravo primijećeni - iznosi 4,200 mg kalija dnevno. Na temelju LOAEL, NOAEL (bez uočene razine štetnih učinaka) - najviši doza tvari koja nema uočljivu i mjerljivu štetni učinci čak i uz kontinuirani unos - dobiveno je 1,400 mg kalija dnevno za dodatni unos kalija iz prehrane dodataka.

Štetni učinci prekomjernog unosa kalija mogu se očitovati na razne načine:

  • Gastrointestinalna nelagoda (nelagoda u gastrointestinalnom traktu) primijećena je kod prekomjernog unosa kalija u terapijske svrhe. Gutanje tablete koji sadrže kalij klorid često rezultirala želučanom nelagodom kao što su gorušica, mučnina (mučnina), povraćanje, oštećenje sluznice i proljev (proljev). To je zbog visokog lokalnog stanovništva koncentracija kalija nakon gutanja.
  • Akutno trovanje kalijem moguće je i zbog namjernog ili nenamjernog unosa velikih količina kalija soli. U količinama do 94 g, jedno gutanje kalija soli rezultirali simptomima trovanja poput mučnina (mučnina), povraćanje, bol u trbuhu (bolovi u trbuhu) i proljev (proljev). EFSA je utvrdila gornju granicu akutne toksičnosti kalija od 17.5 g dnevno. Međutim, u slučajevima poznate ili nepoznate bubrežne disfunkcije, unos od samo 5.9 g kalija soli po danu može dovesti na štetne nuspojave. Ta je količina 6 puta veća od maksimalno sigurne dnevne količine kalija.
  • Nadalje, prekomjerni unos kalija utječe na homeostazu kalija (samoregulacija razine kalija u krv). U jednoj studiji, doza od 44 mg po kg tjelesne težine dnevno (3,080 mg kalija pri 70 kg tjelesne težine) rezultirala je blagim hiperkalijemiju (višak kalija). Suprotno tome, doze od 22 mg po kg tjelesne težine dnevno (1,540 mg pri 70 kg tjelesne težine) nisu rezultirale povećanjem krv kalij koncentracija. U bolesnika s kronična bubrežna insuficijencija (nedovoljno aktivni bubrezi), čak i znatno niže doze dovesti do povećanja krv kalij koncentracija. Žalbe na hiperkalijemiju (višak kalija) su neuromuskularne promjene [opća mišićna slabost poput "teških nogu", respiratornih poremećaja i posebno srčana aritmija (poremećaji normalnog slijeda otkucaja srca)].

Kao što je spomenuto na početku, ti učinci nisu mogući zbog prekomjernog unosa kalija iz konvencionalnih dijeta. Zbog učinka razrjeđivanja u unosu kalija iz konvencionalne hrane, ne očekuju se visoke lokalne koncentracije, a time i oštećenja sluznice i odgovarajuće nuspojave.