Europsko tijelo za sigurnost hrane (EFSA) posljednje je ocjenjivalo vitamini i minerala radi sigurnosti 2006. i postavili takozvanu podnošljivu gornju razinu unosa (UL) za svaki mikronutrijent, pod uvjetom da su na raspolaganju dovoljni podaci. Ovaj UL odražava maksimalnu sigurnu razinu mikronutrijenata koji neće uzrokovati štetni učinci kad se svakodnevno uzima iz svih izvora.
| Maksimalni sigurni dnevni unos za kalcijum je 2,500 mg. Maksimalni sigurni dnevni unos za kalcijum je 3 puta veći od dnevnog unosa koji preporučuje EU (Nutrient Reference Value, NRV). |
Ova se vrijednost odnosi na odrasle, kao i na trudnice i dojilje. Ograničenje sigurnog dnevnog unosa za kalcijum od 2,500 mg EFSA je potvrdila 2012. Podaci NVS II (National Nutrition Survey II, 2008) o dnevnom unosu kalcija iz svih izvora (konvencionalni dijeta i dijetalne dodataka) ukazuju na to da je nenamjerno prekoračenje takve količine uopće moguće samo u kombinaciji s izvanredno velikim unosom putem hrane i dodatnim visokim unosom kalcija putem dodataka prehrani. S obzirom na veliku važnost kalcija za kosti zdravljemeđutim, nedovoljna zaliha teži puno težem od velikog unosa. Visok unos kalcija, kako konvencionalno putem hrane, tako i putem prehrane dodataka, ispravlja se smanjenim apsorpcija u crijevima i pojačanim izlučivanjem mokraćom i obično ne dovesti do preopterećenja tijela. Samo u posebnim situacijama kao što je patološki povećana resorpcija kostiju (npr rak kostiju or hipertireoza/ hipertireoza), zbog genetskih uzroka ili prekomjerne Vitamin D unos može prekomjerni unos kalcija dovesti do hiperkalcemije (povećane koncentracije kalcija u krv). NOAEL (bez uočene razine štetnih učinaka) - najviši doza tvari koja nema uočljivu i mjerljivu štetni učinci čak i uz kontinuirani unos - EFSA je postavila 2,500 mg i odgovara maksimalno sigurnom dnevnom unosu. Štetni učinci prekomjernog unosa kalcija uključuju povećani rizik od nefrolitijaze (bubreg kamenje) u odgovarajuće prethodno napunjenih osoba (bolesnici s bubrežnim kamencima s hiperkalciurijom) i poremećajima apsorpcija of cink i željezo. Što se tiče povećanog rizika od nefrolitijaze (bubreg kamenje), valja napomenuti da nema kalcija doza koji potiče stvaranje bubrežnih kamenaca može se zaključiti iz dostupnih podataka, bilo kod zdravih osoba ili kod prethodno napunjenih osoba. Zapravo, dvije velike prospektivne (prospektivne) studije pokazuju da unos kalcija malo iznad preporuka za unos DGE smanjuje rizik od bubreg stvaranje kamena. Prekomjerni unos kalcija sam po sebi nije uzrok bubrežni kamenci. Ostali čimbenici, poput unosa soli, igraju presudnu ulogu u njihovom stvaranju. EFSA je 2012. godine, na temelju trenutnog stanja studija, potvrdila da unos kalcija iz konvencionalne hrane i dodataka do 3,000 mg dnevno ne doprinosi stvaranju bubrežni kamenci u zdravih odraslih osoba. S obzirom na rizik od oštećenja apsorpcija of cink i željezo zbog velikog unosa kalcija, valja napomenuti da istodobni unos kalcija i odgovarajućeg elementa u tragovima posebno dovodi do smanjene apsorpcije kroz crijeva. Sukladno tome, apsorpcija željezo iz hrane može se poremetiti istodobnim unosom kalcija i željeza. Dugotrajna ispitivanja s dodacima kalcija nisu pokazala negativan učinak na dugoročnu opskrbu tijela željezom. Slično tome, istodobni unos kalcija i cink može smanjiti apsorpciju cinka u crijevima. Međutim, postoje i studije koje nisu utvrdile utjecaj na apsorpciju cinka uz istovremeno uzimanje kalcija. Osim vremena unosa, čini se da je i količina presudna za utjecaj. Razmatrani rizik od kardiovaskularnih bolesti uslijed povećane kalcifikacije (otvrdnjavanja) krv posuđe također je ocijenjen. EFSA zaključuje da se kontinuirani unos do 3,000 mg kalcija dnevno kroz konvencionalni dijeta i dodaci nisu povezani s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
